Od meteoropatskih reakcija najizraženije će biti glavobolja i bolovi u kostima i zglobovima.
Miholjsko ljeto je završeno, meteorolozi za naredne dane najavljuju nagli pad temperature, slab i umjeren južni i jugozapadni vjetar, mestimične padavine sa pljuskovima i grmljavinom.
Takvi vremenski uslovi mogu nepovoljno uticati na zdravlje ljudi, pa se hroničnim bolesnicima preporučuje redovno uzimanje terapije i pridržavanje savjeta ljekara.
Nauka je dokazala da zdrave osobe nisu imune na promjene koje se dešavaju u atmosferi. Pri naglim temperaturnim prelazima, promjeni pritiska ili smjera vjetra, i zdravi mogu osjetiti glavobolju, razdražljivost, nesanicu, konstantni osjećaj umora.
U zavisnosti od uticaja vremena, postoji 13 grupa bolesnika koji su prilično osjetljivi na vremenske prilike, među kojima su: reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici (angina pektoris, visoki krvni pritisak), oni koji imaju čir na dvanaestopalačnom crijevu i želucu, pacijenti koji pate od raznih psihičkih tegoba, prije svega, psihoze.
Tako astmatičar, na primer, osjeti i reaguje u periodu od tri do 48 sati prije nego što usledi nagla promjena temperature i zato je dobro znati bioprognozu, na osnovu koje ljekar daje savjet kako da ugrožene osobe što bezbolnije prebrode period koji nailazi.
Savjeti se, uglavnom, svode na to da kada su po određene grupe nepovoljni periodi, osjetljivi ostanu kod kuće, ne planiraju put, ne zamaraju se fizički ili psihički i da uzimaju maksimum propisanih ljekova.
Ako bioklimatolozi kažu da će u određenom periodu biti ugrožene psihički oboljele osobe, upotreba lijeka za smirenje prije tog perioda omogućiće da se taj period gotovo i ne osjeti.
Vremenske promjene fiziološki su stres na koji organizam pokušava da se prilagodi, a tijelo zdrave i tijelo bolesne osobe različito reaguju.
Danas se smatra da grupa meteorotropnih bolesti - bolesti na čije pogoršanje može da utiče vrijeme, obuhvata više od 50 oboljenja.
Kada je u vazduhu mnogo vlage, otežano je isparavanje znoja sa površine kože, a poznato je da sparni dani opterećuju srce kao da radi pod fizičkim naporom.
Istraživan je uticaj vremena i na pojavu moždanog udara, srčanog infarkta i plućne embolije, pri čemu je zaključeno da najviše srčanih udara ima zimi i u danima sa niskim vazdušnim pritiskom. U takvim prilikama preovladava oblačno, često vjetrovito, sniježno ili kišno vrijeme.
Na pogoršanje raspoloženja posebno utiču vremenske prilike s promjenljivom dnevnom temperaturom, sniženim ili promjenljivim vazdušnim pritiskom, povećanom oblačnošću, slabom kišom ili maglom, tako da se psihoze i depresivna stanja javljaju u znatno povećanom broju već posle trodnevnog oblačnog razdoblja.
Dakle, pratite vremensku i bioprognozu i pridržavajte se savjeta ljekara.
(MONDO, foto: Guliver/Getty Images)