Na iznenađenje mnogih, aktualni američki predsjednik Barak Obama dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir.
Kako je navedeno na stranicama Nobelprize.org, američki predsjednik nagradu je dobio zbog "izuzetnog truda da ojača međunarodnu diplomatiju i saradnju među ljudima".
Kako je saopšteno iz norveškog Nobelovog komiteta nagrada je dodijeljena Obami zbog "njegovih napora da ojača međunarodnu diplomatiju i saradnju među ljudima".
Komitet posebno ističe značaj Obamine vizije i djelovanja za svijet bez nuklearnog oružja.
"Obama je kao predsjednik (SAD) stvorio novu klimu u međunarodnoj politici. Multilateralna diplomatija je ponovo zauzela centralnu poziciju, sa naglaskom na ulogu koju UN i druge međunarodne institucije mogu da imaju.
Dijalog i pregovori se vide kao instrumenti za rješavanje čak i najtežih međunarodnih konflikata", navodi se u obrazloženju Komiteta.
"Vizija svijeta bez nuklearnog oružja snažno je stimulisala razoružanje i pregovore o kontroli naoružanja.
Zahvaljujući inicijativi Obame, SAD sada igraju mnogo konstruktivniju ulogu u velikim klimatskim izazovima sa kojima se svijet suočava. Demokratija i ljduska prava biće osnaženi", dodaje se dalje u obrazloženju.
"Vrlo rijetko neko, kao Obama, do te mjere privuče svjetsku pažnju i da nadu ljudima u bolju budućnost. Njegova diplomatija se zasniva na konceptu da oni koji treba da vode svijet moraju to da čine na bazi vrijednosti i stavova koje dijeli većina stanovništva svijeta", navodi se u obrazloženju Nobelove nagrade za mir 2009. američkom predsjedniku.
"Za 108 godina, Norveški Nobelov komitet je želio da stimuliše upravo takvu međunarodnu politiku i takve stavove čiji je sada Obama vodeći zagovornik u svijetu".
Komitet podržava Obamin poziv da je "sada vrijeme za sve da preuzmu svoj dio odgovornosti za svjetski odgovor na globalne izazove", navodi se na kraju obrazloženja.
Među ovogodišnjim kandidatima bili su budistički sveštenik, kolumbijska senatorka Piedad Kordoba, ginekolog iz Konga Denis Mukvege, borac za ljudska prava Sima Samar iz Afganistana, muslimanka Rebija Kadir, jordanski princ Gazi Bin Muhamed Bin Talal i kineski borac za ljudska prava Hu Đia.
Mediji su najviše šansi davali kolumbijki Piedad Kordoba zbog njenog uspješnog spašavanja 16 taoca koje su držale marksističke gerilske jedinice.
(MONDO/agencije)