Njemačkoj prijeti rekordno nisko učešće na izborima, ukoliko se do zatvaranja birališta nastavi dosadašnji trend izlaska, poručuju statističari
Do podne je u pokrajini Saksonija-Anhalt glasalo 23,3 odsto birača, u Saksoniji 23,6 odsto, u Tiringiji 18,6 odsto - što je niže nego na prošlim izborima 2005. godine, kada je izlazak bio najniži od formiranja Njemačke.
Ovako nizak odziv birača nije samo istočno-njemački fenomen, jer je i na zapadu zemlje danas odaziv birača slab.
Nisko učešće birača zabilježeno je i u pokrajini Baden-Virtemberg i Bavarskoj, kao i u najvećoj pokrajini Severnoj Rajni Vestfaliji, u kojoj ima čak 13,5 miliona Njemaca s pravom glasa i gdje je do podne glasalo 35 odsto birača, pet odsto manje nego prije četiri godine, do istog vrijemena.
Nešto bolja situacija je, jedino, na sjeveru Njemačke, procjenjuju statističirari, koji kažu da se, ipak, još ne može izračunati hoće li učešće na izborima biti niže nego 2005. godine, kada je glasalo 77,7 odsto birača.
U Njemačkoj je jutros, tačno u osam sati, otvoreno 80.000 izbornih mjesta, na kojima će do kraja dana oko 62 miliona Njemaca, koliko ih je pozvano na izbore, glasati za novi saziv Bundestaga i indirektno, odlučivati ko će biti novi njemački kancelar-demohrišćanka Angela Merkel ili njen protivnik, socijaldemokrata Frank-Valter Štajnmajer.
Izbori protiču u atmosferi izjednačenih snaga oba politička bloka, a statističari navode da se prednost demohrišćana i liberala nad socijaldemokratama i njihovim političkim saveznicima topi, tako da je otvoreno pitanje da li će Merkelova sa liberalima moći da formira novu vladu u Berlinu.
Istovremeno se kaže da su svi izgledi da će Merkelova, ipak, zadržati kancelarsku funkciju, ali je pitanje s kim će vladati.
Upravo zato postoje različite špekulacije i opcije o postizbornim koalicijama, od kojih je jedna i da u Berlinu, možda, neće biti promjena.
To bi značilo da će vlada ''velike koalicije'' sastavljena od demohrišćana aktuelnog kancelara Merkelove i Štajnmajerovih socijaldemokrata produžiti svoj rad i u narednom četvorogodišnjem mandatu.
Istovremeno sa saveznim izborima, na kojima učestvuje 29 partija od ukupno 103 registrovane, u Njemačkoj se danas održavaju i pokrajinski izbori u dvije njemačke federalne jedinice-Šlezvig-Holštajnu, maloj pokrajini smještenoj na krajnjem sjeveru države i granici prema Danskoj i istočno-njemačkoj pokrajini Brandenburgu.
Njemci biraju savezni parlament na četiri godine, a pokrajinske na pet godina.
(Tanjug)