Tim, predvođen švedskim diplomatom Hajdi Tagliavina, podnijeće 30. septembra izvještaj o petodnevnom ratu višim zvaničnicima EU.
Izvještaj o uzrocima ruskog-gruzijskog rata 2008. godine, koji je na zahtjev EU izradio nezavisni tim diplomata, sadrži "eksplozivne" detalje koji bi se mogli ispostaviti delikatnim za EU.
Tim, predvođen švedskim diplomatom Hajdi Tagliavina, podnijeće u srijedu, 30. septembra izvještaj o petodnevnom ratu višim zvaničnicima EU u Briselu.
Prema navodima medija, u izvještaju EU veliki dio krivice snosi Gruzija, čija je odluka da pokrene vojnu akciju protiv Južne Osetije u avgustu 2008. izazvala bijes i vojni odgovor Rusije.
Eksperti i zvaničnici tvrde da će ovaj izvještaj, koji je naručila EU prošle godine, jednako rasporediti odgovornost na obje strane.
"Pitanje je tako osjetljivo da je taško zamisliti da će izvještaj biti u korist samo jedne strane", rekao je neimenovani evropski diplomata.
Međunarodna zajednica osudila je odgovor Rusije koja je poslala tenkove u Južnu Osetiju kao odluku Moskve da prizna nezavisnost Južne Osetije i Abhazije.
Od tada EU i NATO rade naporno da izglade odnose sa Rusijom i niko ne želi da "zaljulja brod" , jer je potrebna pomoć Moskve da se suzbiju nuklearne amibicije Irana i u borbi protiv gerilaca u Avganistanu.
Misija utvrđivanja činjenica pokrenuta je u decembru "radi istrage porijekla, uzroka i toka konflikta", uključujući kršenje međunarodnog prava, kao i moguće ratne zločine.
Izvještaj je trebao biti gotov u julu, ali su diplomate rekle da nisu na vrijeme dobili odgovore na oko 100 pitanja upućenih vladama Rusije i Gruzije, kao i vlastima dva otcijepljena regiona.
Imajući na umu moguće neprijatnosti mnogi se pitaju zašto je EU uopšte naručila ovu studiju.
"Ne očekujem baš neki fer izvještaj. Od toga neće biti ništa jer su pitanja previše osjetljiva", kaže Žak Sapir, francuski ekpsert za Rusiju.
Prema riječima neimenovanog zvaničnika EU ovaj izvještaj neće služiti za "upiranje prstom".
Isti izvor navodi da će podaci u izvještaju biti veoma važni za buduće sprečavanje konflikata i to je svrha njegova osnovna.
Gruzijski zvaničnici tvrde da je njihova vlada u potpunosti sarađivala sa timom, koji je zvanično nezavistan od EU, a predsjednik Gruzije Mihail Sakašvili je uvjeren da njegova zemlja neće biti izdvojena kao glavni krivac.
"Svi koji su bili tamo, a bilo je mnogo ozbiljnih ljudi, svi znaju šta se dogodilo. Nema govora da je Gruzija prva počela konflikt sa Rusijom. Nismo ludi", rekao je Sakašvili u intervjuu za Si-En-En prošle sedmice.
Analitičar Niku Popesku iz Evropskog savjeta za inostrane odnose rekao je da će EU, bez obzira na izvještaj, pažljivo razmotriti naredne korake imajući na umu da želi novo strateško partnerstvo sa Rusijom.
"Pouzdano znam da će EU pokušati da ostane neutralna u ovoj debati i da će kritikovati obje strane, Gruziju za bombardovanje Južne Osetije, a Rusiju za invaziju", kaže Popesku.
U svakom slučaju, kaže Popesku, EU je prihvatila de fakto podjelu Gruzije kao i činjenicu da se u vezi sa tim ništa ne može uraditi u narednih 20 do 30 godina.
Zvaničnici NATO priznaju da su šanse Gruzije da uđe u Alijansu, koje su bile velike početkom 2008. godine uz pomoć SAD, sada značajno manje i članstvo se ne očekuje u narednih 10 godina.
(Srna)