Osobe koje pate od mentalnih bolesti najčešće su i pušači, ali njihovi ljekari se plaše da ih zamole da prestanu da puše
Naime, ljekari pretpostavljaju da će se mentalni poremećaji njihovih pacijenata pogoršati, ako prestanu sa pušenjem.
"To je mit. Opštu upotreba duvana u stanovništvu treba spriječavati, a zavisnost treba liječiti", kaže za "Dojče vele" Brajan Hitsman, specijalista za zavisnost od duvana i docent preventivne medicine na Nortvestern Univerzitetu u Kanadi.
On je osmislio i objavio prvi sveobuhvatan plan za psihijatre, psihologe i druge stručnjake za mentalne bolesti, na osnovu kojeg mogu da pomognu svojim pacijentima da prestanu sa pušenjem.
"Ovi ljekari i stručnjaci za mentalno zdravlje usredsređeni su na duševno zdravlje svojih pacijenata i izgubili su iz vida njihovo fizičko zdravlje. O prestanku pušenja se mnogo govori, ali smo izostavili populaciju koja zapravo najviše puši", objašnjava Hintsman.
Između 40 i 80 odsto osoba sa nekom mentalnom bolešću su redovni pušači, u poređenju sa manje od 20 odsto ljudi koji imaju istu zavisnost, a nemaju problema sa duševnim bolestima.
Psihički bolesni takođe puše više cigareta dnevno - često i do dvije paklice. Osim toga, primjetna je nesrazmerno visoka stopa takozvanih duvanskih bolesti, kao što su kardiovaskularne bolesti i rak, kao i smrtnosti od njih.
Ostavite duvan, stanje se neće pogoršati
Prilikom posjete psihijatru, samo 12 odsto psihički bolesnih osoba dobija tretman za prestanak pušenja, 38 odsto kod ljekara opšte prakse. Ljekari pogrešno vjeruju da će se mentalni poremećaji pogoršati, ako se osobi 'oduzme' duvan.
"Ni jedna studija ne pokazuje da su se simptomi pogoršali", kaže Hitsman koji je pratio 13 kliničkih studija kojima su mjereni psihijatrijski simptomi tokom tretmana za prestanak pušenja. Sedam studija pokazuje da su psihijatrijski simptomi zapravo poboljšani tokom tretmana za prestanak pušenja, šest je pokazalo da nije bilo nikakvih promjena.
Drugi problem je što stručnjaci za mentalno zdravlje vjeruju da pušenje duvana, u odnosu na druge droge, nije prava zavisnost.
"Smatra se je da je pacijentu duvan potreban, jer je to njegov jedini izvor zadovoljstva i pomaže mu da se osjeća bolje. Međutim, postoji vrlo malo dokaza da pušenje cigareta liječi emocionalne simptome."
Hitsmanov plan za prestanak pušenja duševnih bolesnika kombinuje kognitivno bihevioralnu terapiju, farmakoterapiju i motivacioni trening. On je takođe identifikovao nekoliko ljekova koji ovom dijelu populacije mogu da olakšaju odvikavanje od nikotina.
Hitsman priznaje da je osobama sa mentalnim poremećajima teže da se odviknu od pušenja nego ostaloj populaciji, ali kaže da novija istraživanja pokazuju da je ovim pristupom moguće povećati šanse za uspjeh. Čak i ako pacijent jednostavno smanji pušenje, rastu šanse da će jednom, kasnije, potpuno prestati.
Hitsman, takođe, smatra da zavisnost od duvana treba tretirati kao hroničnu bolest. "Znamo da liječenje koje traje duže znatno povećava stope apstinencije kod ljudi bez mentalnih poremećaja. Pušači sa nekom mentalnom bolešću posebno će profitirati od proširenog tretmana protiv zavisnosti od duvana", kaže Hitsman.
(MONDO, foto: Guliver/Getty Images)