Članice Evropske unije postigle su danas na sastanku ministara policije i pravde u Luksemburgu dogovor o ubrzanju deportacije ilegalnih migranata, kao jednu od mjera za rešenje problema velikog priliva izbjeglica iz Sirije.
"Veće stope deportacije bi trebalo da posluže za odvraćanje ljudi od ilegalne migracije", zaključili su ministri unutrašnjih poslova zemalja EU na današnjem sastanku, na kojem je odobrena i neka vrsta pritvora za one za koje se procijeni da bi mogli da pobjegnu prije deportacije, prenio je Rojters.
Dogovor, takođe, predviđa veću pomoć afričkim i drugim siromašnim državama, uključujući i putem budžeta za pomoć, kako bi one prihvatale povratak svojih građana kojima nije dopušten ostanak u Evropi.
EU ministers plan to step up deportations in bid to deter refugees http://t.co/RWBxJt8Cuk
— Ian Traynor (@traynorbrussels) October 7, 2015Ministrima policije i pravde su se kasnije pridružili ministri spoljnih poslova i delegacije balkanskih zemalja, Turske, Jordana i Libana, radi razgovora o smanjenju priliva izbjeglica koji je podijelio članice EU oko pitanja kako obezbijediti spoljne granice Unije i podijeliti teret prihvata izbjeglica.
EU nudi susjednim zemljama novčana sredstva koja bi im pomogla da dočekaju Sirijce i traži veću saradnju na kontroli migracije.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini izjavila je večeras da rešenje za migrantsku krizu mora naći u zajedničkom radu i demantovala da EU pokušava da prebaci odgovornost na zemlje Zapadnog Balkana.
“Svi smo u istom čamcu, imamo zajedničke probleme i tražimo zajednička rešenja”, rekla je Mogerini novinarima nakon prvog dijela večerašnje zajedničke sjednice ministara pravde i policije zemalja članica EU i država Zapadnog Balkana u Luksemburgu.
Ona je osporila optužbe da ministri EU, koji su ranije danas usvojili deklaraciju u kojoj se predviđaju mjere za brzu deportaciju migranata koji nisu stekli pravo na azil u treće zemlje, pokušavaju da prebace odgovornost na zemlje Zapadnog Balkana.
“Naprotiv, ovde je riječ o zajedničkom prihvatanju odgovornosti, a ne o prebacivanju”, kazala je ona.
Visoka predstavnica je podsjetila da su ratovi u bivšoj Jugoslaviji okončani relativno nedavno, i da to ima dobre i loše strane.
“Dobro je to što je ljudima još svježe u sjećanju kako je to biti izbjeglica, pa su stoga spremni da pomognu, a loše što sjećanja na rat izazivaju tenzije među susjedima”, kazala je ona i dodala da je zajedno sa komesarom za susjedsku politiku i proširenje Johanesom Hanom uporno radila da se te tenzije smanje.
“Saradnja nije bila savršena, ali zahvaljujući politici proširenja i regionalnoj saradnji imamo okvir i dobru startnu poziciju da se ona popravi”, kazala je Mogerini.
Žan Aselborn, šef diplomatije Luksemburga, izjavio je da je večerašnji sastanak bio istorijski, jer su se prvi put oko stola okupili ne samo ministri iz EU,nego i sa Zapadnog Balkana, Turske, Jordana i Libana.
“Imamo okvir za solidno partnerstvo, a ovo je prilika da ga konsolidujemo”, kazao je on, dodajući da je cilj večerašnjeg sastanka da se donesu mjere za jačanje kapaciteta tranzitnih država za prihvat izbjeglica, poboljšanje sistema azila i bolja kontrolu granica.
Mogerini je rekla da je EU spremna da dio pomoći za izbjeglice iz rata u Siriji u zemljama u neposrednom okruženju te zemlje preusmjeri ka Zapadnom Balkanu.
U te svrhe već je osnovan fond vredan 500 miliona eura, a visoka predstavnica je kazala da očekuje da individualne članice daju dodatne donacije, tako da bude dostignuta ukupna suma od milijardu eura.
Iako je sastanak trebalo da bude završen večeras, ministri su nakon zajedničke konferencije za medije Mogerinijeve i Aselborna nastavili rad.