U toku su istraživanja čiji je cilj da utvrde da li bi bakterije mliječne kisjeline sadržane u jogurtu mogle da budu osnova budućeg lijeka za sidu
Profesor Bagarat Ramratnam i njegove kolege s medinskog fakulteta na Roud Ajlendu, u SAD, tako su genetski izmijenili ove bakterije da one mogu da funkcionišu kao mini fabrike za proizvodnju cianovirina - bjelančevine koja može da spriječi zarazu virusom AIDS.
"Taj protein povezuje se s virusom i sprečava da virus prodre u ćelije i inficira ih. Ideja je vrlo jednostavna: bakterije mliječne kisjeline proizvode cinovirin i tako sprečavaju da virusi AIDS prodru u sluznicu vagine - što je i najčešći način prenosa zaraze", kaže Ramratnam.
To bi značilo da je to neka vrsta pasivne vakcinacije koja bolje funkcioniše od samog cinovirina.
"Proizvodnja proteina veoma je skupa. Osim toga, te proteine je nemoguće jednostavno progutati jer se oni mogu razgraditi u želudačnoj kiselini", objašnjava Ramratnam za časopis Epidemiolodži.
S bakterijama mliječne kisjeline tih problema nema. One proizvode protein "besplatno" i u samom ljudskom tijelu. To znači da su, vjerovatno, stabilnije. Te dobre i korisne bakterije neće, svakako, biti korišćene u obliku jogurta za doručak nego će se, po svemu sudeći, aplicirati jednom nedjeljno u obliku vaginalne kreme.
Moguće je da će moći da budu korišćene i u obliku tableta.
Planirani su eksperimenti na majmunima koji bi trebalo da traju najmanje dvije godine, prije nego što počne i razmišljanje o ogledima s ljudima ili o borbi protiv drugih bolesti.
(FoNet, foto: Guliver/Getty Images)