Danas, kada se broj žena vozača uveliko povećao, veoma je vidljiva etiketa "žene su loši vozači"
Prve žene vozači pojavile su se još u 18. vijeku, u Francuskoj. Za vrijeme vladavine kralja Luja XV počele su da voze kočije po pariskim ulicama. Ali, od samog početka krenule su saobraćajne nevolje koje su se, ni krivim ni dužnim, upravo njima obile o glavu.
On¬dašnji muški zlobnici tvrdili su da su upravo žene odgovorne za brojne saobraćajne nezgode na pariskim ulicama. A, u stvari, muškarci su, kada bi za dizginima kočije iz suprotnog pravca ugledali ženu, manje pažnje obraćali na put, a više na nju.
Brojne saobraćajne nezgode u to vrijeme zabrinule su i Luja XV, pa je on još tada donio odluku: ženama ispod tridesete godine zabranio je ovu aktivnost. Naravno da je uz takav početak bilo teško izboriti se za više uvažavanja i povjerenja u vozače na štiklama.
Ko pravi veće prekršaje
Sve do samo prije tridesetak godina vrlo malo žena imalo je položen vozački ispit. Danas, kada se njihov broj uveliko povećao, veoma je vidljiva etiketa "žene su loši vozači".
Ipak, jesu li žene zaista loši vozači ili je samo riječ o žrtvama kleveta? Da li je riječ o polnoj diskriminaciji ili o razlikama u prostornoj percepciji?
Većina ljudi kada vidi automobil koji sporo vozi ili čini neke očigledne saobraćajne prekršaje odmah posumnja da je riječ o vozaču na štiklama. Ipak, statistike potvrđuju da su muškarci uglavnom krivci za većinu saobraćajnih nezgoda, a i često su njihove žrtve. Testosteron, opsjednutost velikim brzinama i "divljanje" na putu uzrok su brojnih nesreća. Istraživanja, međutim, potvrđuju da je i za žene vožnja automobila opasna po život.
Automobilske nesreće vodeći su uzrok smrtnosti kod žena mlađih od 35 godina, stoji u rezultatima istraživanja američkih centara za kontrolu bolesti, a, osim toga, vodeći su uzrok traumatskih povreda mozga kod žena svih godina, piše "Politika".
Šminkaju se ali voze sigurno
Činjenice pokazuju da je većinu nesreća moguće spriječiti, a najvažnije je ostati usredsređen na vožnju. Podaci navode da je 85 odsto svih automobilskih nesreća rezultat nepažljive vožnje.
Osim vizuelnog odvlačenja pažnje kad se ne gleda put, fizičke kad se rukama ne drži volan, tu je i kognitivna nepažnja, a to su trenuci u kojima nam misli odlutaju negdje drugdje.
Stručnjaci tvrde da je upravo vožnja jedan od najkompleksnijih kognitivnih zadataka koje izvodimo. Baš zbog toga razgovor na mobilnom, čak i kad se koriste handsfri uređaji, četvorostruko povećava rizik od sudara, što su potvrdila brojna istraživanja.
Iako jedan broj žena ima naviku da se šminka i telefonira upravo za volanom, iskustvo pokazuje da žene profesionalni vozači (taksija, tramvaja pa čak i aviona) oprezno i čvrsto drže volan i da im noga nije laka na papučici za gas, što ipak povećava šanse za sigurnu vožnju.
(MONDO, foto: Guliver/Getty Images)