Slabljenje povjerenja na svjetskim berzama "oslabilo" je bogatstvo vodećih svjetskih milijardera za 182 milijarde dolara prošle nedjelje.
Samo u petak industrijski indeks Dau Džons je na Vosltritu zabilježio najveći ovogodišnji pad, veći od 500 poena.
Osnivač Facebooka Mark Zakerberg izgubio je oko 1,9 milijardi dolara pa je njegovo ukupno bogatstvo palo na 37,8 milijardi dolara, prenosi britanski list "Independent".
Najveći nedeljni gubitak pretrpio je investitor Voren Bafet, koji je ostao bez 3,6 milijardi dolara, a među milijarderima koji su izgubili pozamašne sume su izvršni direktor Amazona Džef Bezos, Leri Pejdž i Sergej Bin iz Gugla, meksički bos u oblasti telekomunikacija Karlos Slim i osnivač Majkrosofta Bil Gejts, koji su svi rangirani na "Blumbergovom" indeksu milijardera koji je evidentirao najveći pad od septembra 2014.
"Tako slaba nedjelja djeluje zaista loše, ali ako se odmaknete korak i sagledate širu sliku, vidjećete da to nije nikakva katastrofa. Za njih (milijardere), to je tek frakcija procjenta, iako su 182 milijarde dolara velika cifra", rekao je za "Blumberg" direktor sektora za investiciono savjetovanje u američkoj kompaniji Aspirijant, Džon Kolins.
Najveći dnevni berzanski pad zabilježen je u petak, kao rezultat zabrinutosti u pogledu usporavanja rasta kineske privrede.
Investitore je iznenadila ovomjesečna devalvacija juana i izvještaj zvaničnog Pekinga koji je pokazao da je prerađivačka aktivnost smanjena.
Kretanju berzanskih indeksa nizbrdo doprinijele su i vijesti iz naftnog sektora, u kom su cijene "crnog zlata" nastavile da tonu.
U svjetlu najvećeg nedjeljnog pada od 1986. godine, niske cijene nafte nanijele su gubitke od 15,2 milijarde dolara milijarderima iz energetskog sektora.
Vrijednost akcija na svjetskim berzama je od 11. avgusta, kada je Kina iznenadila tržišta i devalvirala juan, smanjena za više od pet biliona dolara, a akcije na kineskim berzama nastavile su da padaju i danas, pokrenuvši novi talas koji je oborio dionice na globalnim tržištima.
Cijene sirovina su danas dramatično potonule, a američka "laka" nafta spustila se ispod 40 dolara za barel u svjetlu strahovanja u vezi sa usporavanjem kineske privrede, koje je podstaklo investitore da se okrenu sigurnijim investicijama poput zlata.