U prisustvu državnog sekretara SAD Džona Kerija podignuta je zastava SAD na Ambasadi u Havani, prvi put nakon 54 godine!
To je prva posjeta jednog šefa američke diplomatije toj karipskoj državi u posljednjih 70 godina.
Keri se sastao sa kubanskim ministrom spoljnih poslova, ali ne i sa predsjednikom Raulom Kastrom niti sa bivšim liderom Kube Fidelom Kastrom.
Njega na ovom putu prate tri bivša marinca, danas 70-godišnjaka, koji su su američku zastavu spustili 1961. godine.
Kubanska televizija je prestala da emituje crtane filmove i prešla na prenos ceremonije podizanja zastave SAD, prikazavši Kerija kako stiže na aerodrom u Havani uz detaljan izvještaj o njegovoj biografiji, prenosi AP.
Oko 200 Kubanaca već je u 8.30 po lokalnom vremenu bilo okupljeno ispred ambasade, među kojima i vozači tri "ševroleta" iz 1950-ih godina koji su parkirani ispred zgrade.
Američka ambasada smještena je u istu zgradu na Malekonu, slavnom šetalištu, u kojoj je bila i kad su diplomatski odnosi prekinuti.
Fidel Kastro je nekada je tu zgradu zvao "špijunskim brlogom".
U međuvremenu kandidat republikanske stranke u trci za predsjednika SAD Marko Rubio, sin kubanskih imigranata koji su bili protiv Kastra, oštro je kritikovao iz Njujorka odluku Obamine administracije da otvori ambasadu u Havani, rekavši da će to socijalističkom režimu na Kubi dati "međunarodni legitimitet i ekonomski podsticaj".
Kubanski šef diplomatije Bruno Rodrigez podigao je kubansku zastavu u Vašingtonu 20. jula, nakon što su dvije zemlje nakon više od 50 godina obnovile diplomatske odnose, prenosi Al Džazira.Američka agencija AP ukazuje da pravi posao tek slijedi.
Obični Kubanci će se danas radovati, američki biznismeni će praviti kontakte, a Keri će razgovarati sa kubanskim ministrom spoljnih poslova, rimokatoličkim biskupom na Kubi i probranom grupom disidenata, navodi AP.
Posle toga slijedi teži dio posla, podsjeća agencija, dodajući da će se po odlasku Kerija diplomate koje su pregovarale o ponovnom otvaranju ambasade posvetiti novoj fazi detanta - širenju ekonomskih veza dvije zemlje i uvođenju mjera poput direktnih letova i poštanskih linija.
Amerikanci takođe žele da riješe pitanje imovine konfiskovane posle kubanske revolucije dok Kuba ima sopstvene zahtjeve.
Fidel Kastro juče je napisao u kolumni objavljenoj na njegov rođendan da SAD duguju ostrvskoj zemlji "milione dolara" zbog štete pričinjene embargom.