Sjeverna Koreja je upozorila da će bilo kakvo presretanje njenih brodova smatrati objavom rata
Sjeverna Koreja je danas saopštila da će povećati svoj nuklearni arsenal i upozorila je na "talas nuklearnih napada" u slučaju bilo kakvog američkog napada na Pjongjang.
Sjeverno-korejski režim obilježava godišnjicu početka Korejskog rata 1950. godine, a u isto vrijeme jedan brod američke mornarice već neko vrijeme prati brod Pjongjanga, za koji se vjeruje da prevozi naoružanje.
Ukoliko se to utvrdi, to bi bila povreda rezolucije UN, kojom su uvedene sankcije Sjevernoj Koreji zbog nuklearne probe izvršene 25 maja, a takođe bi bile potvrđene i sumnje da se Pjongjang u narednim danima sprema za još jednu probu raketa kratkog i srednjeg dometa.
Sjeverna Koreja je upozorila da će bilo kakvo presretanje njenih brodova smatrati objavom rata.
Jedan neimenovani američki zvaničnik, pak, izrazio je sumnju u pretpostavke da praćeni sjeverno-korejski brod prevozi nuklearnu opremu, navodeći da informacije koje je dobila vojska SAD navode da se radi o konvencionalnom oružju.
SAD i njeni saveznici nisu odlučili još uvijek da li će tražiti inspekciju broda, a sekretar za štampu Pentagona Džef Morel rekao je juče da ne vjeruje da će se to uskoro desiti.
Sjeverna Koreja je inače proglasila zonu zabranjene plovidbe duž njene istočne obale od 25. juna do 10. jula, zbog vojnih vježbi.
Jedan južno-korejski zvaničnik, međutim, smatra da je zabrana povezana sa planovima Sjevera da testira rakete kratkog ili srednjeg dometa. S tim se slažu i američki odbrambeni zvaničnici.
Američki predsjednik Barak Obama produžio je, kako je saopšteno kasno sinoć iz Bijele kuće, američke ekononomske sankcije Sjevernoj Koreji.
Na naslovnim stranama državnih sjeverno-korejskih novina mogu se pročitati uvodnici u kojima se SAD optužuje za napad na tu zemlju 1950. godine, kao i za traženje mogućnosti da to ponovo učini.
Iako je, prema istorijskim dokazima, Korejski rat počeo napadom Sjeverne na Južnu Koreju, Pjongjang za njega optužuje SAD, čija vojska se tokom rata borila na strani Seula, uz snage UN. Rat je okončan 1953. primirjem a ne mirovnim sporazumom, tako da je poluostrvo ostalo podijeljeno, pod stalnom prijetnjom novog rata.
U Južnoj Koreji je raspoređeno 28.500 američkih vojnika, koji obezbjeđuju primirje.
Analitičari ocjenjuju da totalitarna sjeverno-korejska vlada pokušava da zastraši svoje stanovnike novim američkim napadom, kako bi skrenula pažnju sa teške ekonomske situacije u zemlji i velikog broja gladnih.
S druge strane, SAD su već više puta ponovile da nemaju namjeru da napadnu Sjevernu Koreju.
U uvodnicima se ocjenjuje da je razvoj atomskog naoružanja Sjeverne Koreje opravdan, jer je u odbrambene svrhe.
"Sjever se nikada neće odreći svog nuklearnog programa i nastaviće da ga jača, sve dok Vašington ostane neprijateljski nastrojen", piše glavni prijestonički list Rodong Sinmun.
U odvojenom komentaru, list ističe da će nedavna izjava SAD da će braniti Južnu Koreju svojim nuklearnim naoružanjem, uticati na pogoršanje situacije i "talas nuklearnih napada na Južnu Koreju".
Drugi državni list Mindžu Džoson navodi da američke trupe treba da se povuku iz Južne Koreje, kao i da SAD treba da odustanu od "neprijateljske" politike prema Pjongjangu, dodajući da je to "ključ rešenja korejskog pitanja".
(Beta)