Zdravstveno stanje Džona Demjanjuka je neočekivano dobro, pa su ljekari u zatvoru Štadelhajm u Minhenu ocijenili da može svakako da ostane u zatvoru
Zdravstveno stanje Džona Demjanjuka je neočekivano dobro, pa su ljekari u zatvoru Štadelhajm u Minhenu ocijenili da 89-godišnjak optužen za nacističke ratne zločine može svakako da ostane u zatvoru.
Kako je izjavio zamjenik upravnika zatvora Johen Mencel, ljekari su ocijenili da Demjanjukovo zdravlje nije samo dobro, već da je "bitno bolje nego što bi od osobe u njegovim godinama moglo da se očekuje".
Njemačko tužilaštvo Demjanjuka tereti da je u koncentracionom logoru Treblinka-Sobibor učestvovao u ubistvu najmanje 29.000 evropskih Jevreja. Suđenje u Njemačkoj je moguće jer je među žrtvama bilo i 1.900 Jevreja iz Njemačke.
Mediji, prenoseći ocjene ljekara o Demjanjukovom zdravlju, navode da ljekarska procjena data dan poslije njegovog prebacivanja iz SAD ne znači i da će biti proglašen sposobnim za suđenje. Lekari tek treba da pripreme odgovarajući izvještaj.
Demjanjuk, koji je rođen u Ukrajini i koji je u SS-jedinice stupio kao zarobljeni vojnik Crvene armije, u utorak je poslije višenedeljnog pravnog odugovlačenje deportovan iz SAD u Minhen.
Predstavnik državnog tužilaštva u Minhenu Anton Vinkler saopštio je da odluka vještaka od koje zavisi da li će i kada početi suđenje Demjanjuku može da se očekuje najranije naredne sedmice.
Pored više organizacija koje zastupaju žrtve nacizma, i francuski "lovac" na naciste Serž Klarsfeld pozdravio je, kako prenose njemački mediji, prebacivanje Demjanjuka u Njemačku.
Ocijenio je da je "pozitivno da se nacistički zločini gone do poslednjeg daha poslednjeg naciste koji je još na slobodi".
Klarsfeld je najavio da sa članovima porodica francuskih Jevreja ubijenih u logoru Treblinka takođe želi da se pojavi kao tužitelj na procesu Demjanjuku.
Proces Demjanjuku biće svakako jedno od poslednjih suđenja nekom nacističkom ratnom zločincu u Njemačkoj.
Međutim, Centrala za razotkrivanje ratnih zločina u Ludvigsburgu trenutno vodi još 24 predistražna postupka i veliki broj takozvanih "procedura provjere", prije svega u inostranim arhivima.
Na vrhu liste onih za kojima se još traga su nekadašnji ljekar iz logora Mauthauzen Aribert Hajm, najbliži saradnik Adolfa Ajhmana Alojz Bruner i Šandor Kepiro, pripadnik mađarske žandarmerije i jedan od učesnika u ubistvu 1.300 civila 23. januara 1942. godine u Novom Sadu.
(Beta)