Suviše sunčeve svjetlosti u oblastima kao što je Grenland, u kojima beskrajni ljetnji dani često izazivaju nesanicu, može da podstakne na samoubistvo
Uprkos vjerovanju da samoubistvu pogoduje kasna jesen i rani zimski mjeseci zbog više mračnih sati, novi nalazi ukazuju da i oblasti sa konstantnim dnevnim svijetlom tokom ljeta mogu da budu isto tako opasne za labilnije osobe.
"Tokom dugih perioda stalnog svjetla od ključne je važnosti održavati neki dnevni ritam da bi se dovoljno spavalo i očuvalo mentalno zdravlje", napominje Karin Sparing Bjorksten sa instituta u Stokholmu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 877.000 ljudi se ubije godišnje širom svijeta, a na svaki smrtni slučaj dolazi još 10 do 40 pokušaja.
Švedski tim je proučio sezonske varijacije samoubistava na Grenlandu od 1968. do 2002. godine i ustanovio da ih se najviše događa tokom ljetnjih mjeseci.
Taj sezonski efekat je naročito izražen na sjeveru Grenlanda, gdje sunce ne zalazi između kraja aprila i kraja avgusta. U tom periodu u ovoj oblasti Grenlanda događaju se čak 82 odsto samoubistava, a gotovo sva, odnosno 95 odsto, su tzv. "nasilna" (ubistvo iz pištolja ili puške, vješanje, skakanje s visine i slično). Najčešće se u to doba godine ubijaju mladi muškarci.
Švedski naučnici spekulišu da je uzrok ove pojave nestabilnost serotonina izazvana viškom svjetlosti. Serotonin je hemijsko jedinjenje koje je u mozgu zaduženo za raspoloženje. Nestabilnost serotonina može da izazove rast impulsivnost koja, u kombinaciji s manjkom sna, izgleda nagoni neke ljude na samoubistvo.
(Tanjug/Rojters)