Sklonost mnogih ljudi ka povećanom konzumiranju soli moguće je objasniti sposobnošću te supstance da popravlja raspoloženje, tvrde naučnici
Sklonost mnogih ljudi ka povećanom konzumiranju soli moguće je objasniti sposobnošću te supstance da popravlja raspoloženje, tvrde naučnici Univerziteta Ajova (SAD).
Tim naučnika pod rukovodstvom psihologa Kim Džonson je u eksperimentima sa pacovima utvrdio da životinje, iz čije je ishrane izbačena so, izbjegavaju aktivnosti koje su im ranije pričinjavale zadovoljstvo.
Autori istraživanja njihovo ponašanje nisu dijagnostikovali kao "pravu" depresiju, ali su ukazali da je gubitak zadovoljstva pri upražnavanju ranije prijatnih aktivnosti jedna od najvažnijih karakteristika tog poremećaja.
Pretpostavka da so može da bude prirodno sredstvo za postizanje boljeg raspoloženja može da razjasni nedoumice zbog čega su pojedinci skloni da je pretjerano koriste, iako znaju da ona izaziva povećani krvni pritisak i druge zdravstvene probleme.
Najnovija istraživanja pokazuju da je prosječna potrošnja soli u svijetu 10 grama dnevno po osobi, dok ljekari preporučuju najviše četiri grama.
Potrošnja soli je počela da raste prije oko 4.000 godina, kada su primijećena njena svojstva konzerviranja. Povećani sadržaj soli je danas karakterističan u mnogim proizvodima.
Istraživanja naučnika iz Ajove pokazuje da so može da ima ulogu narkotika, pošto je jedan od znakova narkotičke zavisnosti težnja za konzumiranjem određene supstance, uprkos saznanju o njenoj štetnosti.
Eksperimenti Džonsonove su pokazali da se aktivnost mozga pacova, koji su koristili narkotike ili so, mijenjala na sličan način, prenijela je ruska agencija RIA Novosti.
(Tanjug)