Parkinsonova bolest naziv je za progresivni neurološki poremjećaj od koga u svijetu pati između četiri i šest miliona ljudi.
Za ovu bolest lek do sada još nije otkriven. Ipak, nakon procedure nazvane duboka stimulacija mozga, neki pacijenti koji pate od Parkinsonove bolesti osjetili su izvjesno olakšanje. U nedavno objavljenoj studiji, upoređeni su efekti hirurške operacije sa uobičajenim tretmanom lekovima i fizikalnom terapijom, piše Glas Amerike na srpskom (VoA).
Najočigledniji simptom parkinsonove bolesti je drhtavica. Često se javljaju i grčevi u mišićima ali i nepokretnost.
Ričardu Sigeru postavljena je dijagnoza Parkinsonove bolesti 1991. godine. On se prisjeća teškoća koje je imao pri hodanju ili ustajanju sa stolice.
"Nisam mogao da ustanem sa sjedišta. Morao sam da se trzam i trzam, dok mi se na kraju kolena nisu ukočila", rekao je Siger.
Siger je jedan od 225 pacijenata koji su učestvovali u studiji u kojoj su upoređivana dva tretmana za Parkinsonovu bolest. Jednoj grupi data je uobičajena terapija lekova i vežbanja, dok je druga grupa podvrgnuta dubokoj stimulaciji mozga.
Tokom te hirurške intervencije, elektrode se postavljaju u deo mozga koji izaziva aktivnost. Elektrode se povezuju sa pejsmejkerom ugradjenim u grudi odakle šalju signal za smirivanje drhtavice i grčenja mišića. Siger kaže da je razlika bila odmah uočljiva. "Uključili su elektrode i skoro da nisu mogli da poveruju. Hodao sam bez drhtavice.", izjavio je.
Rađene su i druge studije o dubokoj stimulaciji mozga. Frensis Viver, iz Veteranske bolnice u Hajnsu u Ilinoisu, objašnjava po čemu se one razlikuju.
"Ono što je posebno u ovoj studiji jeste to što smo uključili i starije ljude. Pacijenti koji imaju Parkinsonovu bolest su obično stariji, ali stariji ljudi su obično isključeni iz istraživanja. Dvadeset pet odsto ispitanika u našoj studiji imalo je više od 70 godina", izjavila je Viverova.
Studija je ustanovila da su posle šest mjeseci pacijenti koji su podvrgnuti dubokoj stimulaciji mozga poboljšali funkcije svojih mišića za dodatna četiri i po sata u poređenju sa onima koji su imali uobičajeni tretman.
Istraživači su ipak našli veći nivo infekcija i drugih komplikacija kod onih koji su imali hirurušku intervenciju. Frensis Viver kaže da bi pacijenti trebalo da istraže sve mogućnosti, prije nego što se opredele za hirurgiju.
"Svaki pacijent bi trebalo da razmotri koristi i rizike duboke stimulacije mozga, ali starije osobe koje imaju Parkinsonovu bolest, pogodne su za taj tretman", istakla je Frensis Viver.
Američko udruženje neuroloških hirurga saopštilo je da se više od 35 hiljada procedura duboke stimulacije mozga izvodi širom svijeta. Istraživanje – koje je objavljeno u Časopisu Američkog medicinskog udruženja, djelimično je finansirao Medtronik, kompanija koja proizvodi aparate za stimulaciju.
(MONDO)