Ponovno izrastanje, odnosno samoobnavljanje zuba više nije san.
Za većinu ljudi odlazak kod zubara znači neprijatnost, ponekad i pravu noćnu moru. Ali, možda će to uskoro postati prošlost - nedavno otkriće moglo bi da unese veliku promenu u stomatologiju.
O tome svjedoče ove dvije fotografije. Prva pokazuje malu šupljinu u zubu, sličnu onoj koju stvara karijes. Na drugoj, oštećenje je sasvim nestalo, a mjesto se uopšte ne razlikuje od zdrave okoline. Fotografije dijeli vremenski razmak od 90 dana, koliko je bilo neophodno da francuski profesori Mišel Goldberg i An Polijar dokažu vrijednost svog pionirskog postupka u liječenju zuba - koristeći matične ćelije smještene u njima, piše "Politikin Zabavnik".
Radi se o izazivanju samoopravke zuba buđenjem "uspavanih" matičnih ćelija koje sadrži zubno tkivo. Izgleda da zubari uskoro više neće morati da nam umrtvljuju zube i da posle bolnog liječenja dubokih karijesa stavljaju velike plombe. Biće dovoljno da se zub podstakne da ponovo raste iz unutrašnjosti i tako dobije najsavršenija od svih opravki! Jer, ovaj revolucionarni postupak, razvijen u laboratoriji Stomatološkog fakulteta u Parizu i ispitan s uspjehom na kunićima, mogao bi prilično brzo da nađe primjenu u zubarskim ordinacijama širom svijeta.
"U poređenju s našim postupkom koji se rodio zahvaljujući novim saznanjima o matičnim ćelijama, postojeće zubarske tehnike izgledaće kao obične 'zanatlijske'", naglašava zadovoljni Mišel Goldberg. On vejruje da će već za četiri do pet godina ovaj način opravke zuba naći primjenu i kod čovjeka.
Jedan od pomoćnika profesorke Polijar spušta na operacioni sto maleni zubarski pribor napravljen tako da odgovara veličini zuba oglednog kunića. Zahvat traje pet minuta. Prodirući kroz gleđ i dentin napravljena je šupljina, oštećenje tkiva koje glumi posledicu karijesa. Dentin je supstanca slična slonovači koja čini većinu građe zuba, ali je, takođe, dobar dio pulpe, unutrašnjeg dijela zuba u kome su smješteni krvni sudovi i živci.
"Otkrili smo da se matične ćelije kriju u pulpi. Tu su prisutne tokom cijelog života, ali su 'uspavane'. Pri uobičajenim prilikama nisu sposobne da obnove oštećenja, jer djeluju samo tokom embrionalnog razvoja dok ne izgrade pulpu i dentin. Odatle potiče zamisao da se na vještački način probude", objašnjava istraživač.
Ovi stručnjaci isprobali su više postupaka kako da se obnovi rad matičnih ćelija. Kao najuspješniji pokazao se onaj pri kome se u šupljinu, oštećenje tkiva, unose mikrozrnca agaroze (prirodnog želatina dobro poznatog u molekularnoj biologiji i medicini, koji se dobija iz jedne alge). Ova zrnca prekrivena su naročitom vrstom molekula, peptidom A-4. Radi se o skraćenoj verziji amelogenina koji je, in vitro, pokazao moć da može da prikupi, a zatim i probudi matične ćelije prisutne u zubnoj pulpi.
Ogledi su pokazali da je dovoljno od 30 do 60 minuta da peptid A-4 pokrene prve tokove koji će se okončati obnavljanjem pulpe i ponovnim rađanjem dentina. Na ovaj način jedino se ne obnavlja gleđ, pa će biti potrebno da se naknadno nanese neki sličan sloj, zaštitnik dentina.
Veoma je važno što se peptid A-4 prilično lako dobija i što je sličan ljudskim molekulima. Zato njegovo dejstvo lako može da se ispituje na klinikama. "Tim prije što je zub prilično jednostavan organ koji ne ugrožava život, pa bi, ako nešto krene u neočekivanom pravcu, bilo dovoljno da se zub izvadi”, napomenula je An Polijar.
Što se tiče primjene matičnih ćelija u liječenju, trenutno postoje dva moguća pristupa. Prvi obuhvata složene, teško ostvarive postupke. Sastoji se od težnje da se zdravi organi ponovo stvore, eO nihilo – ni iz čega - polazeći od ćelija stavljenih u kulturu u laboratoriji. Zatim bi se tako nastali organi ugradili u tijelo, s nadom da će se dobro uklopiti i raditi. Ovaj zavodljiv postupak spotiče se o veliku složenost međudejstava između različitih tkiva koja grade neki organ.
Drugi postupak, koji su prihvatili Mišel Goldberg i An Polijar, sastoji se u pokretanju lokalnih matičnih ćelija u samom organizmu, organu. On možda ne izaziva toliko divljenja kao prvi, ali se pokazuje kao djelotvorniji.
Od otkrića ovih vrsta matičnih ćelija, pre desetak godina, utvrđeno je da su prisutne u gotovo svim našim organima. Liječenje zuba koje predlažu francuski stručnjaci biće vjerovatno prva terapija matičnim ćelijama koju će koristiti svekoliko stanovništo.
(MONDO)