Lideri vodećih evropskih ekonomija rekli su da je za sadašnju finansijsku krizu potrebno globalno rješenje
Evropski lideri, okupljeni u Berlinu, saglasni su kada je riječ o težini finansijske krize i potrebi da se regulišu sva finansijska tržišta, uključujući privatne, takozvane hedž fondove.
Lideri vodećih evropskih ekonomija rekli su da je za sadašnju finansijsku krizu potrebno globalno rješenje i da je neophodno da međunarodne institucije, poput Međunarodnog monetarnog fonda, imaju veću ulogu i spriječe zemlje da upadnu u teškoće u kojima se sada nalaze, prenio je BBC.
Britanski premijer Gordon Braun je izjavio da bi MMF trebalo da raspolaže fondom od najmanje 500 milijardi dolara kako bi intervenisao u sličnim situacijama u budućnosti.
On je rekao da su zabilježena najveća smanjenja kamata na zajmove, a da će veliki stimulansi bankovnom sistemu omogućiti bankama da ponovo odobravaju zajmove firmama.
Njemački kancelar Angela Merkel rekla je da su politički lideri suočeni sa velikom međunarodnom krizom, dok je britanski premijer Braun upozorio na opasnost od pribjegavanja protekcionističkim mjerama u teškoj ekonomskoj klimi poput sadašnje.
"Suočavamo se sa izuzetnom međunarodnom krizom kakvu nismo imali decenijama, po pitanju finansijskih tržišta i globalne ekonomije. Vjerujemo da se samo zajedničkim naporima ona može riješiti", rekla je Merkelova.
Prema njenim riječima, zvaničnici EU su se okupili sa "zajedničkim ciljem da se vrati povjerenje u tržišta" a svi neophodni detalji biće sadržani u akcionom planu.
Njemačka kancelarka je najavila da će lideri EU u narednoj nedelji razgovarati i o autoindustriji i konkurenciji.
Cilj sastanka je bio, kako je prenio Radio Dojče vele zauzimanje zajedničkog stava o boljoj kontroli međunarodnih finansijskih tržišta.
Riječ je prije svega o usvajanju novih propisa za poslovanje krajnje spekulativnih hedž fondova, o strožoj kontroli agencija za procjenu boniteta i o sprečavanju protekcionističkih tendencija u svjetskoj trgovini.
Razgovor u nedelju bio je priprema sastanka na vrhu Grupe 20 u Londonu 2. aprila, koja okuplja dvadeset industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta i zemalja na putu ubrzanog razvoja.
Domaćini današnjeg sastanka su kancelarka Angela Merkel i ministar finansija Per Štajnbrik, a učestvovali su i predsjednici država ili vlada iz Francuske, Velike Britanije, Italije, Španije i Luksemburga i Češke, kao predsjedavajuće EU.
U subotnjoj video poruci kancelarka Merkel je rekla da više ne bi smjelo biti nikakvih "bijelih mrlja", pod čim podrazumijeva neregulisane oblasti poslovanja na svjetskim finansijskim tržištima. Ministar finansija Štajnbrik zalaže se za maksimalnu transparentnost na tim tržištima.
U dokumentu pripremljenom za sastanak na vrhu naglašava se i značaj stvaranja finansijskih rezervi za vremena kriza.
Riječ je u tome da u vremenima uspona banke stvore sopstvene rezerve kapitala koji bi koristile u periodima privrednih kriza. Na taj način bi se smanjile posledice cikličnih kretanja konjunkture.
Francuski predsjednik Nikola Sarkozi izjavio je uoči sastanka u Berlinu da očekuje dogovor od dalekosežnog značaja u borbi protiv krize i da ne smije biti „trulih kompromisa“. Sarkozi je istovremeno branio odluku Pariza da pomogne sopstvenu automobilsku industriju i rekao da je to učinjeno, jer EU nije bila u stanju da zajednički nešto učini.
Zvaničnici su rekli da će dokument sa samita prije objavljivanja pogledati članice EU koje nisu bile prisutne na skupu u Berlinu.
Grupa 20 iznijela je u novembru agendu od 47 tačaka za borbu protiv ekonomske krize, a skupu u aprilu treba da prisustvuju i američki predsjednik Barak Obama i lideri industrijski razvijenih zemalja, među kojima i Kine, Indije i Brazila.
(agencije/MONDO)