Njemački psihijatri tvrde da određene tehnike disanja mogu pomoći u smanjivanju stresa dugoročno i kratkoročno, prenosi "Dojče vele"
"Disanje je podložno stresnim situacijama", kaže psihijatar Krista Rot Sakenhajm i dodaje da sistem disanja reaguje na psihološke ili fizičke promjene.
Disanje je takođe jedina jtelesna funkcija koja može svjesno da se kontroliše iako se normalno ono nastavlja bez prekidanja.
Sakenhajmova tvrdi da svjesno duboko disanje širenjem abdomena, na primjer, može da uspori puls, pri čemu tijelo dobija više kiseonika što ga dovodi u bolje stanje za razmišljanje.
Njena osnovna preporuka jeste duboko udahnuti nakon neke stresne situacije da bi se do opuštenog stanja došlo sporim i regularnim disanjem.
"Sa svakim udisajem osoba mora osetiti da se stomak kreće i da se opuštaju trbušni mišići", opisala je Sakenhajmova jednostavnu tehniku disanja.
Kontinuiranim disanjem određeni mišići se napinju prilikom udisaja, a opuštaju prilikom izdisaja, pri cemu se stopala, ruke, gornji dio tijela, vilica i na kraju stomak grče kod svakog udisaja.
Radi uspješnije dugoročne borbe sa stresom, stručnjaci preporučuju metode opuštanja u kombinaciji sa tehnikama disanja.
(Tanjug)