Izvor: MONDO
PARIZ, 20. 11. - Socijalni bunt u Francuskoj u utorak dostiže vrhunac pozivom na štrajk zaposlenih u javnim službama koji se nadovezuje na sedmi dan štrajka u javnom saobraćaju. Istovremeno, ne rade mnoge škole, fakulteti, bolnice, nema dnevne štampe, a u štrajku su i radnici pošte i elektrodistribucije. Putnici u vozovima i metroima našli su se u utorak ujutro u istoj situaciji blokade kao i prethodnih dana, dok su sindikati pozvali oko pet miliona državnih funkcionera na jednodnevni štrajk.
U protestnoj šetnji, koja je najavljena u popodnevnim časovima, njima bi trebalo da se pridruže i studenti i srednjoškolci koji štrajkuju protiv zakona o Univerzitetu, koji su širom zemlje blokirali pedesetak fakulteta i škola.
Mnoge osnovne škole su zatvorene, a nastava se ne odvija ni u nekim srednjim školama i gimnazijama, dok je u bolnicama manji broj ljekara.
Kontrolori leta na pariskim aerodromima "Šarl de Gol" i "Orli" takodje štrajkuju, pa su česti zastoji, a neki letovi su i otkazani.
Na kioscima nema dnevne štampe, zbog štrajka sindikata distributera.
Zastoji u saobraćaju se nastavljaju sa malo manjim intenzitetom nego proteklih dana. Tri od četiri željezničara su se vratila na posao, ali je na voznom redu u prosjeku jedan od tri voza.
U gradskom saobraćaju nastavljaju se gužve i nezadovoljstvo putnika, koji na nekim linijama metroa čekaju i do sat vremena.
Na prilazima Parizu kolone vozila su iznosile oko 200 km, a konstatovan je i veći broj automobilskih nesreća.
Štrajk u saobraćaju bi, prema najavama, trebalo da se završi već u srijedu, kako se sindikati i vlada spremaju da sjednu za pregovarački sto.
Zahtjevi željezničara i zaposlenih u javnim službama nisu isti. Štrajk u javnom saobraćaju usmjeren je protiv reforme penzionog sistema, koja se odnosi na ukidanje povlastica prilikom penzionisanja zbog težih uslova rada u nekim zanimanjima, poput željezničara ili zaposlenih u elektrodistribuciji. Zaposleni u državnim službama štrajkuju zbog smanjenja kupovne moći i kvaliteta života.
Štrajk zaposlenih u javnom sektoru naročito je izražen u školama i bolnicama. Radnici u prosveti štrajkuju i zbog najavljenog ukidanja 23.000 radnih mjesta od naredne godine.
Sindikati ljekara pozivaju na "odbranu javnog bolničkog sektora od liberalne politike u zdravstvu koja bolnice pretvara u preduzeća".
U saopštenju sindikata zdravstvenih radnika navodi se da "liberalni zaokret u politici zdravstva (…) programirano guši francuski javni zdravstveni sistem".
"Posledice će biti nedopustive za sve pacijente, a naročito za one koji su u najtežoj situaciji", poručuju ljekari.
Socijalni bunt predstavlja prvi pravi izazov za predsjednika Nikolu Sarkozija i njegovu reformsku politiku.
"Ova nedelja je odlučujuća za svakoga", predvidio je u nedelju ministar rada Ksavije Bertran, koji se sprema da pregovara sa sindikatima.
Sarkozi, koji je svoju kampanju gradio na ovoj temi i obećao sunarodnicima povećanje životnog standarda, na udaru je zbog toga što njegova politika ekonomskih reformi još ne pokazuje rezultate.
Iako ga većina Francuza podržava, nedelja socijalnog nezadovoljstva ostavlja trag na njegovu popularnost, koja je u blagom opadanju. Šef države je ostao u sjenci od početak štrajka, dok je u prvom planu vlada premijera Fransoa Fijona i Ksavije Bertran.
Većina Francuza ne podržava razloge za štrajk železničara, ali je i vlada pod pritiskom da što prije pronadje izlaz iz krize. Njeni predstavnici poručuju da neće napraviti ustupke oko spornih reformi, objašnjavajući da je jedini način da se pokrene privreda i poveća kupovna moć ako Francuzi rade više nego do sada.
Ministar ekonomije Kristin Lagard izjavila je da je štrajk koji je počeo prošle nedelje do sada koštao zemlju izmedju 300 i 400 miliona eura dnevno.
(Tanjug)