U Njemačkoj će biti prodato više od 28 miliona jelki

Građani Njemačke kupiće za ovogodišnje božićne praznike 28,3 miliona jelki i drugih četinara za kićenje.

Prema navodima Udruženja uzgajivača božićnih četinara, oko 70 odsto ovih biljaka dolazi iz Njemačke, ostatak se uvozi iz Danske i drugih susjednih zemalja.

Samo oko pet odsto četinara koji se prodaju za Božić, posiječe se neposredno u šumama. Savezno udruženje vlasnika šuma procjenjuje i da se 10 odsto jelki i drugih četinara koji se okite za Božić - ukrade, odnosno ilegalno posiječe.

Zog povećanja cijena energije i đubriva, kao i zbog povećanja plata, ove godine će božićni četinari poskupjeti za 10 odsto. Tako će najomiljenije božićno drvo Njemaca, kavkaska jelka, koštati između 20 i 30 evra po metru.

Povećanja cijena neće, kako se očekuje, ni ove godine uticati na potražnju. Proteklih godina je stalno rastao broj kupljenih četinara, jer mnogi građani pored jelke u stanu, kupuju još jednu koja osvijetljena stoji na terasi ili u bašti.

Pored kavkaskih jelki, Njemci rado kupuju još i plave omorike, borove i Pančićeve omorike.

Njemačka drvna industrija jelke i izvozi, u velikom broju čak i u zemlje Zaliva, gdje se Božić naravno ne slavi, ali hoteli rado njima ukrašavaju predvorja da bi obradovali goste iz drugih zemalja.

U Njemačkoj se božićna jelka prvi put pominje u 15. vijeku, ali istoričari smatraju da je običaj kićenja božićnog drvceta slatkišima, jabukama i svijećama počeo u 17. vijeku.

Navodno je njemački pisac Johan Volfgang fon Gete na dvoru u Vajmaru uveo kićenje jelke već 1775. godine.

Katolička crkva se dugo protivila kićenju jelki, smatrajući to paganskim običajam, ali se do početka 19. vijeka ono, prije svega na nastojanje plemstva, pretvorilo u narodni običaj.

Iseljenici su kićenje jelke u 18. stoljeću "prenijeli" u Ameriku, odakle se običaj raširio po čitavom svijetu. Oko 1830. godine počeli su da se prave ukrasi od stakla, a 1882. godine je prvi put u SAD jelka ukrašena električnim sijaličicama.


(Beta)