Povlačnje stranog kapitala može da ugrozi stabilnost i balkanskih zemalja
Srednja Evropa i balkanske zemlje neće ostati imune na svjetsku finansijsku krizu, iako
se za sada u Poljskoj, Češkoj ili Slovačkoj kriza osjeća minimalno a u bivšoj Jugoslaviji gotovo ne, procjenjuju srednjeevropski analitičari.
"Male balkanske zemlje moraće da pokažu da su otporne na globalni finansijski haos. Srbiji i Hrvatskoj koje se oslanjaju na pozajmice biće potrebne finansije", ocjenjuju slovački analitičari za današnje "Hospodarske novini".
Glavne negativne posljedice na privrede novih članica Evropske unije i zapadni Balkan dolaze iz stare Evrope, jer kriza na zapadu starog kontinenta smanjuje potražnju za robom iz Češke, Poljske, Slovačke i drugih novih članica EU, čije privrede su mahom izvozno
orijentisane.
Petina čeških preduzeća najavila je da će zbog krize u dogledno vrijeme morati da otpušta radnike, a čak je polovina, prema anketi za češki list "Hospodaržske novini," već suočena sa osjetnim smanjenjem narudžbina.
Drugi negativni faktor, po ocjeni analitičara, je odliv kapitala i odlazak stranih investitora. Povlačnje stranog kapitala može da ugrozi stabilnost i balkanskih zemalja.
Najranjivije u regionu su zemlje poput Mađarske sa kombinacijom visokog deficita javnih finansija, zavisnosti od finansiranja spolja i ogromne popularnosti kredita u stranim valutama.
Analitičari za sada oklijevaju da predvide razmjere odjeka svjetske finansijske krize na postkomunističke zemlje Srednje i Istočne Evrope.
Poljski analitičari upozoravaju, međutim, da je recimo samo usporavanje privrednog rasta i kriza u Njemačkoj 2001. godine u koju ide četvrtina poljskog izvoza, smanjilo tada proizvodnju metala u Poljskoj za 15 odsto, automobila za 14 procenata a tekstila za četiri
odsto.
(Beta)