Predsjednik MMF-a razloge sadašnje teške situacije vidi u "panici izazvanoj padom banaka"
Najviši predstavnici razvijenih zemalja u Vašingtonu od petka raspravljaju o globalnoj finansijskoj krizi, pri čemu su se, međutim, do sada jedino složili u tome da je tu krizu neophodno zajednički riješiti, ukazuju u nedjelju analitičari širom svijeta.
Zbog toga je šef Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominik Štros-Kan u nedjelju uveče Vašingtonu, gdje je u toku godišnja skupština MMF-a i Svjetske banke, ozbiljno upozorio svjetske lidere da sa odgovarajućim mjerama ne bi trebalo odugovlačiti pošto "svjetski finansijski sistem balansira na ivici sistemskog raspada".
"Sve snažnija uznemirenost u vezi sa solventnošću nekih najvećih američkih i evropskih finansijskih institucija dovela je svjetski finansijski sistem na ivicu sistemskog raspada", citirao je britanski "Bi-Bi-Si" Štros-Kana.
Predsjednik MMF-a razloge sadašnje teške situacije vidi u "panici izazvanoj padom banaka", na koju, prema njegovom mišljenju, razvijene zemlje nisu u dovoljnoj mjeri reagovale, tako da nisu obnovile povjerenje u finansijska tržišta.
Štros-Kan se u Vašingtonu sastao sa predstavnicima zemalja grupe G7, američkim predsjednikom Džordžom Bušom i predstavnicima Svjetske banke, nakon čega je izjavio da bi MMF trebalo da "u dubinu ispita razloge krize i da koordinira svoje postupke sa ostalim institucijama".
Prema njegovom mišljenju upravo je MMF pravi fond za taj posao koji već ima pripremljene izvore da bi mogao da pomogne bilo kojoj zemlji koja se zbog posljedica krize našla u finansijskim problemima.
Izjava Štros-Kana je uslijedila poslije serije pregovora najviših finansijskih zvaničnika, koji su počeli u petak sastankom ministara finansija sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta grupacije G7, koji su usvojili akcioni plan borbe protiv finansijske krize u pet tačaka.
Taj plan, koji prema mišljenju mnogih analitičara, "nije donio nikakve konkretne, već samo uopštene mjere", naveo je Rojters, podržali su noćas i finansijski predstavnici iz 158 zemalja članica MMF-a, koji su učestvovali na sastanku odbora MMF-a.
Odbor MMF-a, kojim je predsjedavao egipatski ministar finansija Jusuf Butros-Gali, saopštio je da odgovori na krizu moraju biti "izuzetna budnost, koordinacija i spremnost da se pristupi odvažnim koracima", citirale su Galija novinske agencije.
Akcionim planom grupe G7, u kojoj se nalaze SAD, Nemačka, Velika Britanija, Francuska, Japan, Italija i Kanada je, između ostalog, istaknuto da je neophodno iskoristiti sva raspoloživa sredstva za podršku sistemski važnim finansijskim institucijama i ne dozvoliti njihov krah.
Zatim, da je neophodno preduzeti sve neophodne mjere radi deblokade kreditnih i finansijskih tržišta i obezbijediti širok pristup bankama i drugim institucijama sredstvima koja im obezbjeđuju likvidnost.
Akcionim planom je predviđeno i da se bankama obezbijedi mogućnost da dobijaju kapital ne samo iz privatnih, već i iz državnih izvora i to u dovoljnim iznosima kako bi bilo obnovljeno povjerenje u kreditne operacije.
Takođe, kako je istaknuto, neophodno je da se obezbijedi pouzdanost nacionalnih programa za osiguranje uloga, a kada to bude potrebno da se primene mjere radi obnove sekundarnih hipotekarnih tržišta i drugih tržišta sa hartijama od vrijednosti.
Sve ove mjere se, prema zaključcima G7, trebaju sprovoditi tako da budu zaštićeni poreski obveznici i da to ne bude na štetu druge zemlje. Kakva konkretna sredstva se za to trebaju upotrebiti, u tom dokumentu se, međutim, ne navodi, ukazuju svjetske agencije.
I predsjednik SAD je, poslije susreta sa finansijskim liderima G7, izjavio da tekuća svjetska finansijska kriza zahtijeva globalnu i koordinaranu odgovornost, a da vodeće industrijske zemlje treba da rade zajedno radi što hitnijeg rješavanja nastalih problema.
"Svako od nas priznaje da je ovo ozbiljna globalna kriza i zato je potrebna i ozbiljna globalna odgovornost", precizirao je Buš, u izjavi datoj novinarima, izražavajući uvjerenje da vodeće svjetske ekonomije mogu da izađu na kraj sa tekućim izazovima, napominjući da će SAD koristiti sva raspoloživa sredstva da riješe nastalu finansijsku krizu u zemlji.
Buš je, takođe, upozorio na ograničeno vrijeme u kome brzo treba raditi da bi se riješile sve teže posljedice globalne kreditne krize koja je počela u avgustu minule godine, nakon sloma američkog hipotekarnog tržišta.
O ekonomskim problemima koji su pritisli cio svijet, razgovara se danas i u Parizu, gdje će lideri 15 članica evrozone, zajedno sa predsjednikom Evropske komisije Žoze Manuelom Barozom i šefom Evropske centralne banke Žan-Klodom Trišeom, razmatrati na vanrednom sastanku mogućnosti preduzimanja odgovarajućih mjera radi rješavanja aktuelne finansijske krize.
(Tanjug)