Nikaragva je priznala nezavisnost otcijepljenih gruzijskih autonomija Južne Osetije i Abhazije...
Nikaragva je priznala nezavisnost otcijepljenih gruzijskih autonomija Južne Osetije i Abhazije, postavši tako druga država koja je to učinila nakon Rusije.
Predsjednik Nikaragve Danijel Ortega izjavio je kasno u utorak uveče pred rukovodstvom nikaragvanske armije da podržava plan ruskog premijera Vladimira Putina da te teritorije približi Rusiji, prenijela je agencija DPA.
"Vlada Nikaragve priznaje nezavisnost republika Južne Osetije i Abhazije i u potpunosti se slažemo sa stavom ruske vlade da se sukob može okončati kroz dijalog sa evropskim državama", rekao je Ortega.
On je izrazio podršku Putinu u svijetlu onoga što je nazvao "planom da se okruži ruska republika".
"Svjetski mir je ugrožen hegemonističkom, nepromišljenom politikom, jer je Sovjetski Savez nestao i oni su krenuli sa promovisanjem raspada država koje su imale veliko jedinstvo, postignuto uz veliki napor", dodao je Ortega.
Ambasada Rusije u Tbilisiju kao i gruzijska ambasada u Moskvi zatvorene su nakon zvaničnog prekida diplomatskih odnosa između dvije zemlje, rekli su zvaničnici. "Ambasada Rusije u Gruziji od juče više ne radi. Konzularno odjeljenje je takođe zatvoreno u očekivanju daljih instrukcija iz Moskve", rekao je agenciji Frans pres ataše za štampu ruske ambasade Aleksander Savonov.
Gruzijski diplomata u Moskvi Givi Šugarov takođe je najavio obustavu aktivnosti diplomatske misije svoje zemlje u Rusiji. "Naša ambasada od danas obustavlja diplomatske aktivnosti", rekao je Šugarov agenciji Interfaks, ali je dodao da "gruzijski konzulat nastavlja da radi kao i obično".
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova potvrdilo je u srijedu da je primilo notu Gruzije o prekidu diplomatskih odnosa sa Moskvom. "Proučavamo dokument", rekao je Itar-tassu izvor ruskog Ministarstva i naglasio da, kao što je i ranije Moskva upozoravala, taj korak "neće doprinijeti očuvanju civilizovanih zvaničnih kontakata dviju zemalja".
"Posebno će negativno uticati na interese gruzijskih građana koji privremeno ili stalno borave u Rusiji", naglasio je on. "Sve buduće probleme u konzularnim poslovima trebalo bi pripisati državi koja je inicirala takav korak. U ovom slučaju, riječ je o Tbilisiju", dodao je isti izvor.
Konzularno odjeljenje gruzijske ambasade u Moskvi suspendovalo je aktivnosti dok ne dobije dalje instrukcije od ruskog Ministarstva spoljnih poslova, saopštila je u utorak ambasada. Izdavanje viza i drugih dokumenata takođe će biti obustavljeno do daljeg.
U međuvremenu, zaoštravaju se odnosi i na liniji Zapad - Rusija. Novi američki ambasador pri NATO-u Kurt Voker izjavio je da NATO mora da pokaže da je spreman da brani svoje baltičke članice - Estoniju, Letoniju i Litvaniju - od bilo kakvog vojnog napada, poslije ruske intervencije u Gruziji.
"Te zemlje su članice NATO, tako da ćemo odgovoriti na svaki eventualni napad na njih", poručio je Voker u intervjuu "Fajnenšel tajmsu" i podsjetio da je Alijansa, prema članu pet svoje povelje, dužna da garantuje odbranu svake svoje članice.
Voker je rekao da Alijansa mora da, planiranjem i održavanjem manevara, pošalje signal da namjerava da pomogne svojim baltičkim članicama u odbrani, prenio je Rojters.
NATO je obećao Gruziji da bi u budućnosti mogla da bude primljena u Alijansu, uprkos oštrom protivljenju Rusije. Pošto Gruzija, međutim, još nije članica Alijanse, na nju se ne odnose bezbjednosne garancije.
Evropski parlament pozvao je u srijedu Rusiju da ispuni sve obaveze o povlačenju svojih snaga iz Gruzije kao što je to predviđeno mirovnim sporazumom sa tom zemljom. U Rezoluciji Evropskog parlamenta kritikuje se i navodna upotreba kasetnih bombi čemu su i gruzijska i ruska strana pribjegle tokom prošlomjesečnog sukoba i osuđuje navodno pljačkanje u Gruziji koje su sprovele ruske snage.
Rusi se mnogo ne obaziru na upozorenja i prijetnje. Predsjednik Dmitrij Medvedev upozorio je da će NATO više nego Rusija biti pogođen mogućim pooštravanjem odnosa sa Moskvom. "Ne vidimo ništa dramatično ili teško u obustavljanju odnosa, ako tako žele naši partneri. Međutim, mislim da će naši partneri više izgubiti nego mi", rekao je on.
NATO zavisi od Rusije, jer preko njene teritorije doprema zalihe svojim trupama u Avganistanu.
Ruski predsjednik je, takođe, rekao da Moskva neće pristati ni na kakav kontakt sa gruzijskim predsjednikom Mihailom Sakašvilijem, koga je nazvao "političkim lešom".
Medvedev je kritikovao SAD da je naoružavala gruzijsku vojsku i ustvrdio je da je Vašington dao zeleno svijetlo Sakašviliju za ofanzivu 7. avgusta na Južnu Osetiju.
On je izjavio da se Rusija ne plaši ni izbacivanja iz grupe industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta - G8. "G8 će praktično neće moći da funkcionište bez Rusije, jer ona može da donosi odluke samo ukoliko su one odraz mišljenja najvećih svjetskih ekonomija i vodećih političkih igrača", rekao je Medvedev u intervjuu italijanskoj televiziji RAI i dodao da su G8 i Rusija "potrebni jedno drugom".
Američki predsjednički kandidat Republikanske stranke Džon Mekejn nalazi se među onima koji se zalažu za izbacivanje Rusije iz elitnog kluba najbogatijih zemalja svijeta.
Gutereš: Problemi sa dostavljanjem pomoći Gruziji
Visoki komesar UN za izbjeglice Antonio Gutereš izjavio je u srijedu da se najmanje 50.000 raseljenih Gruzina još nije vratilo svojim kućama zbog teškoća u pristupu humanitarnoj pomoći.
Gutereš je, na konferenciji za novinare na kraju dvodnevne posjete Tunisu, izrazio nadu da će problemi dostavljanja humanitarne pomoći biti uskoro riješeni.
Prema podacima od prije tri dana, između 50 i 60 hiljada raseljenih i dalje čeka da se vrati svojim kućama. Povratak tih ljudi "još nije moguć", posebno u djelovima Gruzije gdje i dalje traju operacije, rekao je Gutereš i istakao da je veoma značajno da se omogući dostavljanje humanitarne pomoći.
"Snažno smo angažovani u pružanju podrške raseljenima... i u stvaranju uslova za povratak tih ljudi", izjavio je Gutereš.
Između 128 i 130 hiljada ljudi je, prema podacima gruzijskih vlasti, napustilo svoje domove.
Gutereš je precizirao da se velika većina od 30.000 ljudi koji su iz Južne Osetije otišli u Rusiju, vratila svojim kućama, a da je u Rusiji ostalo još samo njih 3.000.
(agencije/MONDO)