Osim za piće, pivo se koristilo i u kozmetičke svrhe za osvježavanje kože lica i prevenciju kožnih oboljenja
Vrlo je vjerovatno da su i hljeb i pivo izmislile žene. Legenda kaže da je pivo rezultat slučajnog otkrića. Loše spremljena zrna žita povukla su vlagu i uz pomoć sveprisutnih divljih kvasaca fermentirala u zanimljivu smjesu.
Ljudi su je probali i otkrili njen neobičan ukus, hranjivost i, naravno, opojnost.
To se dogodilo jako davno, u Mesopotamiji, gdje se točio "tečni hljeb". Priča o pivu stara je koliko i priča o hljebu. Šta je bilo prvo, pivo ili hljeb, još utvrđuju istoričari hrane.
Prvo pivo vjerovatno se pravilo od pšenice i ječma. Tek 1516. bavarski zakon o čistoći piva naložio je: "Pivo se pravi od ječma, hmelja i vode". Tog se zakona drže Njemci, a ostali vole da dodaju i jeftiniji kukuruz ili pirinač.
Hmelj se dodaje pivu kao začin koji daje ugodnu gorčinu, pjenu, ali i konzervira razvoj nepoželjnih bakterija, te doprinosi procesu bistrenja.
Pivo gasi žedj, osvježava, krijepi i relaksira. Ono je i jako zdravo. Pozitivan učinak i ljekovitost piva ljudi su prepoznali još u pradavna vremena.
U starom Egiptu pivo je kao napitak koji krijepi i daje energiju bilo obavezni dio obroka robova - graditelja piramida. Osim za vraćanje snage nakon napornog rada, pivo je tada kao napitak sirotinje zamjenjivalo i uglavnom nečistu vodu.
Osim za piće, pivo se koristilo i u kozmetičke svrhe za osvježavanje kože lica i prevenciju kožnih oboljenja.
Pivo sadrži vitamine B-grupe, zatim magnezijum, kalijum, kalcijum, gvožđe i cink. Bogato je ugljenim hidratima, proteinima i flavonoidima, ali i antioksidansima. Ljekovitost piva potvrđena je i u mnogim savremenim naučnim i kliničkim ispitivanjima.
Pivo, između ostalog, pozitivno utiče na prokrvljenost, cirkulaciju krvi i krvni pritisak, kao i na količinu šećera i vrijednost masnoća u krvi. Ima blagotvoran učinak i kada je riječ o bolestima mokraćnih organa ili kamena u bubrezima.
Pivo povoljno djeluje i na psihu jer potstiče dobro raspoloženje, relaksira, smanjuje napetost, nervozu i stres. Ipak, s obzirom na opasnosti koje donosi pretjerivanje u alkoholu, ključna riječ kod svih saznanja o pozitivnom uticaju piva na zdravlje je "umjereno".
Suprotno uvreženom mišljenju - pivo uopšte ne goji jer ne sadrži masnoće. Pivo ima sličnu energetsku vrijednost kao mlijeko i nema nikakvih "skrivenih" sastojaka koji bi podsticali debljanje, posebno nastanak tzv. pivskog stomaka.
Razlog za gomilanje kilograma kod "pivopija" je pretjerivanje. Takođe, utvrđeno je da su prehrambene navike pivopija manje u skladu s nutricionističkim preporukama nego osoba koje češće piju vino.
Zanimljivo je takođe da je mnogo veća vjerovatnoća za nastanak "pivskog" stomaka ako se odjednom popije velika količina tog pića nego ako se ono ravnomjerno rasporedi tokom sedmice.
Prema podacima jedne studije u kojoj je učestvovalo 57.000 ljudi, osobe koje su pile istu količinu pića, samo ravnomjerno raspoređenu tokom nedjelje, bile su manje sklone nastanku "pivskog" stomaka.
Majvažnije "pivarske" zemlje su Češka, Njemačka i Belgija. Pivo je, kažu, najprodavanije alkoholno piće na svijetu - oko 1.500 miliona hektolitara godišnje.
Evropa i Amerika, iako predstavljaju samo četvrtinu svjetske populacije, konzumiraju dvije trećine svjetske proizvodnje piva, sa prosječnom potrošnjom po glavi stanovnika od 64 odnosno 55 litara godišnje.
Uprkos raširenoj praksi posezanja za hladnim pivom tokom vrelih dana, ljekari to ne preporučuju jer alkohol dodatno dehidrira tijelo. Umjereno i odgovorno ispijanje piva će najbolje prijati uz večernja ljetnja opuštanja, njihov je savjet.
(Beta)