Šefovi država Evropske unije odlučili su u Briselu da odlože pregovore o novom strateškom partnerstvu EU - Rusija...
Šefovi država Evropske unije odlučili su u Briselu da odlože pregovore o novom strateškom partnerstvu EU - Rusija sve dok dok vlasti u Moskva ne povuku svoje trupe iz Gruzije.
Predsjednik Evropske komisije Žoze-Manuel Barozo izjavio je da će pregovori biti "odloženi" sve dok se ruske trupe ne vrate na položaje koje su imale prije početka sukoba oko Južne Osetije, 7. avgusta.
Evropska unija zahtijeva da nijedna zemlja ne slijedi Rusiju u priznavanju nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije, i namjerava da preispita svoje odnose s Moskvom, ističe se u nacrtu deklaracije koju bi šefovi država EU trebalo da usvoje na samitu u Briselu.
Iako je po proglašenju jednostrane nezavisnosti Kosova u februaru EU odlučila da taj akt Prištine "primi k znanju" i prepusti državama članicama da priznaju ili ne secesiju dijela Srbije, ovoga puta EU ističe puno poštovanje za suverenitet i teritorijalni integritet Gruzije i poziva sve zemlje da učine isto.
"S krizom u Gruziji, odnosi između EU i Rusije su došli do raskršća", ističe se u nacrtu u kojem se upozorava da bi moglo doći do odluka koje bi mogle da utiču na nastavak pregovora između EU i Rusije o potpisivanju novog strateškog partnerstva.
EU će pratiti korake Rusije u poštovanju mirovnog sporazuma pred samit EU-Rusija u novembru, ističe su nacrtu.
S druge strane, Brisel će razmotriti bliže odnose s Gruzijom, poput davanje viznih olakšica, sporazuma o slobodnoj trgovini i pomoći u rekonstrukciji.
Pred početak današnjeg samita, članice EU su ostale podijeljene oko mogućih konkretnih koraka u odnosima s Rusijom.
Dok se blok zemalja koje su oštro suprostavljene Rusiji – baltičke zemlje, Poljska i Velika Britanija – založilo za sankcije i obustavu pregovora, većina članica je bila za oprezniji pristup. Među njima su se našli i Francuska, predsjedavajuća EU, Italija i Njemačka.
"Njemački stav je da ne bi trebalo prekidati dijalog s Rusijom", izjavila je njemački kancelar Angela Merkel.
Francuski premijer Fransoa Fijon je izjavio da sankcije "nisu na dnevnom redu", dok je italijanski premijer Silvio Berluskoni istakao da ne očekuje odluke koje bi "pogošale" situaciju.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana izjavio je da pitanje uvođenja sankcija Rusiji neće biti na dnevnom redu vanrednog samita EU koji se održava u Briselu, kao i da će pregovori o strateškom prijateljstvu EU i Rusije biti nastavljeni.
Prema tvrdnji Fransoa Fijona Nikola Sarkozi je spreman da ponovo krene u diplomatsku misiju i posjeti Moskvu i Tbilisi, dok Sergej Lavrov smatra da bi zapad trebalo da uvede embargo na oružje za Gruziju.
Na pitanje da li će odnosi Rusije i EU biti zamrznuti zbog ruskog priznanja nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije, Solana je odgovorio da je sada "najvažnije da se prevaziđu posledice sukoba i postigne stabilnost na Kavkazu".
Učesnici sastanka će se "usredsrediti na problem uspostavljanja mira i bezbjednosti u zoni gruzijsko-osetijskog sukoba", rekao je Solana.
Prema njegovim riječima, naglasak će biti na tri glavne inicijative: pružanju ekonomske pomoći Gruziji, eventualnom povećanju broja posmatrača EU na 100 do 120 ljudi i unapređenju regionalne inicijative za uspostavljanje trajnog mira na Kavkazu, uz učešće Turske, Azerbejdžana i Jermenije.
Solana je najavio da će otputovati u Gruziju kako bi o ovim problemima razgovarao sa gruzijskim rukovodostvom i dodao da će poslije toga možda posjetiti i Rusiju.
Francuski predsjednik Nikola Sarkozi takođe je spreman da ponovo posjeti Moskvu i Tbilisi kako bi pomogao u rješavanju rusko-gruzijskog konflikta, rekao je francuski premijer Fransoa Fijon.
On je potvrdio da je Pariz protiv uvođenja sankcija Moskvi i doveo u pitanje to što su, po njemu SAD, od početka krize zauzele tvrđi stav prema Rusiji. "Mi sada treba da nađemo put dijaloga sa Rusijom", rekao je Fijon.
Fijon je rekao da ima dvije moguće opcije, ili stvaranje Hladnog rata time što bi se izolovala Rusija ili nastavak dijaloga. On je naglasio da Francuska niti Evropa ne biraju prvi put.
Istovremeno, Moskva je pozvala zapadne zemlje da obustave podršku aktuelnom gruzijskom rukovodstvu i zatražila da uvedu embargo na oružje toj zemlji, dok u njoj ne dođe do promjene na čelu države.
Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov je dao ovu izjavu uoči sastanka EU u Briselu. On je jasno rekao da Moskva želi da gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili bude smijenjen sa vlasti.
"Za početak bilo bi ispravno uvesti embargo na oružje ovom režimu, dok se pod drugim vlastima Gruzija ne pretvori ponovo u normalnu državu", rekao je Lavrov.
"Ako na kraju SAD i njeni saveznici ne izaberu svoje sopstvene nacionalne interese, niti interese gruzijskog naroda, već izaberu režim Sakašvilija, to će biti greška istorijskih razmjera", rekao je Lavrov.
Više od milion ljudi na protestu u Gruziji
Više od milion građana protestovalo je širom Gruzije zbog ruske vojne akcije i podrške Kremlja Južnoj Osetiji i Abhaziji.
Demonstranti, od kojih su mnogi nosili crveno-bijele gruzijske zastave, formirali su lanac uhvativši se za ruke, i tako prošetali ulicama Tbilisija.
Na balkonima su se, takođe, vijorile gurizjske zastave a demonstranti su uzvikivali parole "živjela Gruzija" i "zaustavite Rusiju!".
Policija je saopštila da se širom zemlje u protest uključilo više od milion građana, što je, kako su navele vlasti, najveći iskaz jedinstva od ruske intervencije u avgustu u kojoj je spriječen pokušaj Gruzije da povrati kontrolu nad Južnom Osetijom.
"Danas možemo reći da Gruzija nije sama, jer svijet stoji iza nas", rekao je gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili na skupu u Tbilisiju.
Sakašvili je rekao da je "ova brutalna sila odlučila da oživljavanje ruskog imperijalizma počne u Gruziji", ali da joj on poručuje da će taj pokušaj "zauvijek biti pokopan" u Gruziji.
On je dodao da protest predstavlja najveće okupljanje u Gruziji otkako je ta zemlje postala nezavisna nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Građani Gruzije se slažu da današnji dan predstavlja dan jedinstva u toj zemlji.
"Mi želimo da pokažemo cijelom svijetu da se Gruzijci ničega ne plaše i nadam se da će svijet čuti našu poruku", rekla je umjetnica Natela Zarandija.
Muzičar Ačiko Giledani (34), koji je sa članovima svog benda učestvovao u lancu demonstranata, rekao je da je "rezultat ruske agresije na Gruziju ujedinjenje Gruzijaca".
"Gruzija nikada nije bila tako snažna kao sada i zato ćemo pobijediti", rekao je on.
Rusija je povukla većinu svojih snaga u skladu sa sporazumom koji je postignut uz posredovanje EU, ali je zadržala vojnike i opremu u zonama bezbjednosti duž Južne Osetije i Abhazije kako bi, kako navodi Moskva, spriječila eventualni novi napad Gruzije.
Više stotina osoba je poginulo i na desetine hiljada ljudi je raseljeno tokom kratkog rata, koji je počeo 8. avgusta.
(agencije/MONDO)