Razlike između i unutar država, zapravo su posljedica društvene sredine u kojoj su ljudi rođeni, žive, odrastaju, rade i stare
Dijete rođeno u predgrađu Glazgova u Škotskoj može da očekuje da će živjeti 28 godina kraće nego ono koje živi svega 13 kilometara dalje. Djevojčica iz južnoafričke države Lesoto ima vjerovatnoću da živi čak 42 godine manje od svoje vršnjakinje iz Japana.
Rizik, recimo u Švedskoj, da žena umre tokom trudnoće ili na porođaju je 1:17.400, dok je u Avganistanu taj odnos 1:8.
Biologija ne objašnjava ništa od ovoga. Razlike između i unutar država, zapravo su posljedica društvene sredine u kojoj su ljudi rođeni, žive, odrastaju, rade i stare.
Ove "društvene odrednice zdravlja" bile su predmet trogodišnjeg istraživanja grupe istaknutih naučnika, politikologa, univerzitetskih profesora, bivših šefova država i bivših ministara zdravlja.
Rezultati istraživanja predstavljeni su krajem prošle sedmice u sjedištu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u Ženevi.
"Porazna kombinacija loših politika, ekonomija i društvenih strategija je, u velikoj mjeri, odgovorna za činjenicu da većina ljudi na svijetu ne uživa u dobrom zdravlju, što bi biološki bilo moguće", ocijenili su autori studije.
Prema njihovom mišljenju, "socijalna nepravda u najširem smislu ubija ljude".
"Zdravstvena nepravda je zaista pitanje života i smrti. Ali zdravstveni sistemi se ne vrte oko pravednosti. Ono što je potrebno jeste jedinstveno vođstvo, koje će uključiti sve činioce: i one iz zdravstvenog sektora i one kojima je zdravstvena pomoć potrebna, kao
i vlade. Najbolji okvir za to je primarna zdravstvena zaštita, koja će uvrstiti pitanje zdravlja u sve vladine programe".
Izvještaj je potkrepljen mnogobrojnim primjerima iz čitavog svijeta, koji govore o tome kako socijalne prilike mogu da utiču na zdravlje i dužinu života.
Tako, na primjer, muškarci pripadnici domorodačkog australijskog stanovništva mogu da očekuju da će živjeti 17 godina kraće od ostalih australijskih muškaraca.
Smrtnost na porođaju je, recimo, 3-4 puta veća među siromašnim Indonežanima, nego među bogatima. Smrtnost djece u siromašnim predgrađima Najrobija je 2,5 veća nego u ostalim djelovima grada. Beba koju rodi Bolivijka koja nema nikakvo obrazovanje ima 10 odsto šansi da umre, dok ona koju rodi žena za najmanje srednjom školskom
spremom ima samo 0,4 odsto.
Međutim, stručnjaci su takođe utvrdila da bogatstvo nije uvijek preduslov dobrog zdravlja. Ekonomski rast povećava prihode u mnogim zemljama, ali uvećanje nacionalnog bogatstva samo po sebi ne znači i uvećanje nacionalnog zdravlja.
Neke siromašnije zemlje, kao što su Kuba, Kostarika, Kina ili Šri Lanka, postigle su nivoe dobrog zdravlja, uprkos relativno niskim prihodima po stanovniku. Bez pravične raspodjele dobara, nacionalni rast čak može da pogorša nejednakosti.
Posljednjih godina je došlo do ogromnog uvećanja globalnog bogatstva, tehnologije i standarda života, ali ključno pitanje je kako to pravično rasporediti i na zemlje sa niskim prihodima.
S druge strane, nordijske zemlje, na primjer, ohrabruju jednaku raspodelu dobara, kao i ravnopravnost polova, što je, kako je navedeno u izveštaju, "izvanredan primjer šta bi trebalo svuda učiniti".
"Previše se oslanjamo na medicinske intervencije da bismo produžili ljudski život. Međutim, mnogo pouzdaniji način jeste da svaki vladin program bude usmjeren na zdravlje i zdravstvenu jednakost", zaključeno je.
(Beta)