Rusija i Nemačka složile su se u subotu da treba prekinuti pokušaje da se povećavaju tenzije u Evropi poslije rusko-gruzijskog konflikta
Rusija i Nemačka složile su se u subotu da treba prekinuti pokušaje da se povećavaju tenzije u Evropi poslije rusko-gruzijskog konflikta, saopštilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova.
O tome su se u telefonskom razgovoru dogovorili ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov i njegov nemački kolega Frank Valter Štajnmajer.
U saopštenju se naglašava da su se oni saglasili da treba prekinuti spekulacije o nepostojećim pretnjama drugim bivšim sovjetskim državama, poslije krize u Gruziji.
Prema agenciji AFP-a saopštenje aludira na reči francuskog ministra inostranih poslova Bernara Kušnera koji je rekao da bi poslije Gruzije Moskva mogla da ima druge ciljeve, kao što su Krim, Ukrajina i Moldavija.
Do razgovora Lavrova i Štajmajera došlo je dva dana prije samita Evropske unije koji će razmatrati kako EU da reaguje na rusku intervenciju u Gruziji, kao i na njeno priznanje dvije gruzijske separatističke oblasti Južne Osetije i Abhazije, koje su naišle na oštre osude zapada.
Poluostrvo Krim i luka Sevastopolj, u kojoj je bazirana ruska Crnomorska flota, nisu "sledeći cilj" Rusije, izjavio je i ruski premijer Vladimir Putin njemačkom televizijskom kanalu ARD.
Kako je u subotu prenijela pres služba vlade Rusije, Putin je komentarišući zabrinutost šefa francuske diplomatije Bernara Kušnera da bi sledeći konflikt mogao da bude u Ukrajini, na Krimu i u Sevastopolju, rekao da "Krim nije nikakva sporna teritorija".
"Tamo nije bilo nikakvog etničkog konflikta, za razliku od konflikta između Južne Osetije i Gruzije", rekao je Putin, dodajući da je Rusija davno priznala granice današnje Ukrajine i uglavnom završila pregovore o zajedničkoj granici a da je ostalo samo tehničko pitanje demarkacije.
Ruski premijer je, međutim, rekao da se na Krimu dešavaju komplikovani procesi, sa krimskim Tatarima, ukrajinskim i ruskim "uopšte slovenskim" stanovništvom, ali da je to "unutrašnje pitanje same Ukrajine".
Što se tiče Crnomorske flote, koja je poslije raspada SSSR-a stacionirana do 2017. godine u krimskoj luci Sevastopolj po bilateralnom sporazumu, Rusija će se rukovoditi tim sporazumom, rekao je Putin.
Ranije u subotu,u intervjuu toj njemačkoj televiziji, Putin je kritikovao je evropske zemlje za politiku dvostrukih standarda i poslušnost Vašingtonu, ističući pred samit EU o Gruziji da je Zapad koji osuđuje Rusiju zbog priznanja Južne Osetije i Abhazije, priznao nezavisnost Kosova kršeći odluke UN.
Ruski premijer je podsjetio da je usvojena Rezolucija 1.244 Savjeta bezbjednosti UN u kojoj se govori o teritorijalnoj cjelovitosti Srbije, ali da je ta rezolucija "bačena na smetlište" jer je Bijela kuća tako naredila.
"Ako evropske zemlje budu i dalje tako vodile svoju politiku, o evropskim pitanjima moraćemo da razgovaramo sa Vašingtonom", rekao je Putin pred samit EU u Briselu 1. septembra.
Predsjednik ruske vlade je rekao da su svi očekivali da će poslije proglašenja nezavisnosti Kosova, čemu se Moskva protivila, Rusija priznati Južnu Osetiju, ali se Rusija ponašala uzdržano.
"Progutali smo to", rekao je Putin i dodao da je zauzvrat dobijena eskalacija konflikata u Gruziji i napad na ruske mirovnjake.
Putin je, istovremeno, odbacio tvrdnje da je cilj Rusije u situaciji sa Južnom Osetijom bio zbacivanje gruzijskog predsjednika Mihaila Sakašvilija i sprečavanje Gruzije da uđe u NATO.
"To je podmetanje, to je laž", rekao je on, dodajući da je borbe u Južnoj Osetiji pokrenula Gruzija a ne Rusija.
"Ljudi koji su doveli do katastrofe svoju zemlju, po meni, ne treba da upravljaju državom", istakao je Putin govoreći o gruzijskom rukovodstvu, dodajući da bi, da su pošteni, podnijeli ostavku.
Ruski premijer je, kako prenosi njemačka agencija DPA, izjavio njemačkoj televiziji da pitanje sankcija "nije nešto što ne brine Rusiju", ali da se Moskva nada da će "razum prevladati".
(agencije/MONDO)