Lideri EU neće na vanrednom sastanku o krizi u Gruziji, koji će biti održan u ponedeljak, 1. septembra u Briselu, uvesti sankcije Rusij...
Lideri EU neće na vanrednom sastanku o krizi u Gruziji, koji će biti održan u ponedeljak, 1. septembra u Briselu, uvesti sankcije Rusiji, rekao je jedan viši francuski diplomata, koji nije želio da bude imenovan.
"Na ovom stupnju, ne očekujemo da Evropski savjet donese odluku o bilo kakvim sankcijama", rekao je taj zvaničnik novinarima pred samit.
On je dodao da "svakako nije došlo vrijeme za uvođenje sankcija" i naveo da će odnosi Rusije i EU biti "na posmatranju" sve dok ne bude proučen sporazum o primirju u šest tačaka, koje su potpisale Rusija i Gruzija uz posredovanje Francuske.
Francuski ministar spoljnih poslova Bernar Kušner rekao je u četvrtak da su i sankcije među mjerama koje se razmatraju pred samit, mada je podvukao da Francuska nije jedna od zemalja koje insistiraju na tom koraku.
Američki i ruski stalni predstavnici pri UN su se opet oštro optuživali o Iraku i Kosovu na vanrednom sastanku Savjeta bezbjednosti održanom u četvrtak uveče.
Šesti po redu vanredni sastanak Savjeta bezbjednosti zakazan zbog krize u Gruziji, prošao je kao i prethodnih pet - bez usvajanja rezolucije ili zajedničkog stava o kavkaskom konfliktu.
Sastanak je protekao u razmjeni oštrih riječi i međusobnim optužbama američkog i ruskog ambasadora, što predstavlja odraz rastućih tenzija između SAD i Rusije.
Američki predstavnik Alehandro Volf rekao je ruskom ambasadoru Vitaliju Čurkinu da je Rusija upotrijebila pretjeranu silu u kavkaskom konfliktu kao i da su njene prijetnje upotrebom sile neprimjerene, kao i opravdanja za napad.
S druge strane, Čurkin je ocijenio da su Volfove optužbe licemjerne, navodeći kao primjer invaziju na Irak u martu 2003. godine kojoj se Rusija snažno protivila, a koju su SAD opravdale postojanjem nukleranog oružja u toj zemlji.
Čurkin je takođe naveo da je vazdušna kampanja koju je NATO sproveo 1999. godine bombardujući Srbiju zbog Kosova vrlo slična sadašnjoj situaciji.
On je uporedio rusko priznavanje nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije, sa priznavanjem nezavisnosti Kosova u februaru 2008. godine koju je podržao Zapad.
Čurkin je naveo da se pri donošenju odluke o priznanju nezavisnosti Osetije i Abhazije, Rusija oslanjala na Povelju UN i druge dokumente međunarodnog prava.
"U skladu s tom dekalracijom, svaka država obavezna je da se uzdržava od bilo kakvih nasilnih aktivnosti, koje narode lišavaju njihovog prava na samoopredjeljenje, slobodu i nezavisnost, da poštuju u svojim aktivnostima princip ravnopravnosti i samoopredjeljenja naroda i da imaju vlade koje predstavljaju cjelokupan narod koji živi na datoj teritoriji", rekao je Čurkin.
Prema njegovim riječima, "nema nikakve sumnje" da režim gruzijskog predsjednika Mihaila Sakašvlija nikako ne odgovara tim visokim standardima međunarodne zajednice.
Čurkin je pročitao ukaze predsjednika Rusije Dmitrija Medvedeva o priznanju nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije od 26. avgusta, istovremeno zahvaljujući gruzijskom ambasadoru pri UN Irakliju Alasaniji što je tražio otvorenu sjednicu jer to omogucava da se ukazi Medvedeva predstave ne samo članicama SB UN, nego i svim članicama međunarodne zajednice.
Ruski ambasador pri Svjetskoj organizaciji je, istovremeno, rekao da zasijedanje SB UN o Gruziji bez učešća predstavnika Abhazije i Južne Osetije ne može da se smatra punovažnim i izrazio nadu da će uskoro članice Savjeta imati priliku "najzad i njih da čuju".
Većina članica Savjeta bezbjednosti, međutim, nisu imale razumijevanja za rusku akciju na Kavkazu.
Jedino je ambasador Južne Afrike Dumisani Kumalo podržao Rusiju po pitanju pozivanja predstavnika Južne Osetije i Abhazije koji su zatražili odobrenje da se obrate pred članicama Savjeta.
Međutim, Savjet bezbjednosti je odbio zahtjeve predstavnika tih gruzijskih separatističkih regiona, koje je Rusija u utorak priznala kao nezavisne države, da prisustvuju sastanku.
Kineska delegacija, ruski tradicionalni saveznik u Savjetu bezbjednosti, nije se izjasnila, što su zapadne diplomate ocijenile kao poraz Rusije i dokaz da ona ne uživa nikakvu podršku u Savjetu.
Prema izvještaju ruske državne agencije iz Njujorka, predstavnik Francuske Žan-Pjer Lakrua predložio je upućivanje u Gruziju i Južnu Osetiju misiju UN za utvrđivanje činjenica, a njegov predlog podržao je i Vulf.
"Neophodno je analizirati humanitarnu situaciju u regionu", rekao je Vulf, dodajući da je tamo "prisutna humanitarna katastrofa".
Gruzijski parlament je na vanrednoj sjednici održanoj u četvrtak uveče jednoglasno usvojio dokument pod nazivom "U vezi sa okupacijom teritorije Gruzije od strane Ruske Federacije", u kom se Abhazija i Južna Osetija proglašavaju okupiranim teritorijama, a ruske mirovna snage okupacionim oružanim formacijama.
Gruzijska skupština naložila je izvršnoj vlasti Gruzije da raskine diplomatske odnose sa Rusijom, prenio je Itar-Tass iz Tbilisija.
Iz Vašingtona su stigle i prve reakcije na intervju koji je ruski premijer Vladimir Putin dao Si-En-Enu (CNN).
Portparol Bijele kuće Dejna Perino izjavila je da su Putinove tvrdnje da je neko iz Sjedinjenih Američkih Država provocirao sukob u Južnoj Osetiji "očita laž".
Izgleda da su ga zvaničnici odbrane koji su rekli da je to istina stvarno "loše savjetovali", dodala je Perino.
Kako je prenio Rojters, Perino je takođe naglasila da je Rusija u nekoliko rezolucija Savjeta bezbjednosti UN priznala teritorijalni integritet Gruzije.
Ruski premijer Vladimir Putin je u intervjuu iznio sumnju da je konflikt Gruzije sa otcijepljenom autonomnom oblašću Južnom Osetijom posebno izazvan da bi se stvorila prednost za jednog od pretendenata na mjesto predsjednika SAD.
Američki Stejt dipartment je okarakterisao Putinove riječi kao "smiješne",
Rusija "mora prestati da okrivljuje druge za agresiju koju je izvela protiv svog susjeda", zaključio je portparol Stejt departmenta Robert Vud.
Putin: Rusija se ne plaši sankcija
Ruski premijer Vladimir Putin izjavio je u petak da Rusija neće biti izolovana i da se ne plaši nikakvih sankcija Zapada i istovremeno pozvao Evropu da ne služi interesima američke spoljne politike, javljaju agencije.
Putin je dao intervju njemačkoj televiziji ARD uoči samita EU u ponedeljak u Briselu na kojem će biti riječi o krizi u Gruziji i odnosima sa Rusima. Intervju je emitovan na ruskoj televiziji.
Putin je ustvrdio da je Rusija branila svoju čast i živote svojih građana u Južnoj Osetiji.
"Zemlja, u ovom slučaju Rusija, koja može da brani čast i dostojanstvo svojih građana, brani njihove živote... neće biti izolovana bez obzira na razmišljanje blokovskog tipa kod naših partnera u Evropi ili u SAD", rekao je on.
"Svet se ne završava sa Evropom ili SAD", poručio je Putin.
On je kritikovao evropske zemlje zbog podrške SAD po pitanju nezavisnosti Kosova i ocijenio da Evropa neće ništa dobiti "služeći interesima spoljne politike" SAD.
Ruski premijer je pozvao EU da zauzme "razuman stav" prema sukobu na Kavkazu i da ne uvodi sankcije Rusiji.
"Pitanje sankcija je nešto što nas ne brine", rekao je on i izrazio nadu da će razum prevladati.
Putin je rekao da Rusija ne želi zategnute odnose ni sa kim, već da se primjenjuje međunarodno pravo.
"Mi želimo dobre, susjedske, poput partnerskih, odnose sa svima. Ne namjeravamo da igramo po nekim specijalnim pravilima, želimo da sa svima radimo u skladu sa setom pravila poznatih kao međunarodno pravo", dodao je ruski premijer.
Putin je rekao da Rusija namjerava da povuče vojnike iz tampon zone čim se smiri kriza u Gruziji.
On je odbacio kao "potpunu laž" sugestije da je Moskva izazvala sukob u cilju svrgavanja proevropski orijentisanog predsjednika Gruzije Mihaila Sakašvilija sa vlasti, mada vjeruje da Sakašvili treba da siđe sa vlasti.
(agencije/MONDO/Na slici: Južna Osetija opustošena ratom)