Evropske zemlje "razmatraju sankcije" protiv Rusije, izjavio je u četvrtak šef diplomatije Francuske, predsjedavajuće EU Bernard Kušner...
Evropske zemlje "razmatraju sankcije" protiv Rusije, izjavio je u četvrtak šef diplomatije Francuske, predsjedavajuće EU Bernard Kušner uoči vanrednog sastanka evropskih lidera u ponedeljak u Briselu. "Razmatraju se sankcije kao i druga sredstva", rekao je Kušner na konferenciji za novinare u Parizu.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da je rasprava u EU o uvođenju sankcija Rusiji proizvod "bolesne mašte" i konfuzije Zapada.
Ovo je prvi put da je Pariz pomenuo mogućnost sankcionisanja Moskve zbog njene odluke da prizna nezavisnost gruzijskih pobunjeničkih regiona Južne Osetije i Abhazije. "Lično, neću da nagađam o sankcijama pošto još nije održan sastanak, ali mi u ovom trenutku radimo sa 26 partnera", rekao je francuski ministar spoljnih poslova.
Kušner je rekao da evropske zemlje nastoje da sastave tekst u kojem će snažno izraziti stav neprihvatanja situacije u Gruziji. Lideri država i vlada članica Evropske unije razmotriće u ponedeljak budućnost odnosa sa Rusijom nakon najnovijih događaja na Kavkazu.
"Nezavisno od toga, moj prijatelj Kušner takođe je rekao da ćemo mi (Rusija) uskoro napasti Moldaviju, Ukrajinu i Krim... Ali to je bolesna mašta i vjerovatno, takođe, doprinosi sankcijama", rekao je Lavrov novinarima u tadžikistanskoj prijestonici, Dušanbeu.
On je dodao da misli da je to "demonstracija totalne konfuzije".
Da je Lavrov možda u pravu pokazala je i izjava šefa češke diplomatije Karela Švarcenberga koji je u četvrtak, nakon razgovora sa Kušnerom, rekao da Češka na samitu EU neće biti za sankciji protiv Rusije, zato što one ionako ne daju efekte.
"Sankcije većinom služe da se mi umirimo i obično ne daju nekakve plodove", kazao je Švarcenberg poslije susreta sa Kušnerom.
"Sada su na redu odlučni diplomatski koraci. Najneophodnije je da se održi jedinstveni stav EU. Kada Rusija uvidi da je Unija u tom pitanju jedinstvena, pomoći će to više nego kada bi uveli nekakve sankcije, a i dalje bi se čuli različiti glasovi", rekao je češki ministar.
Karel Švarcenberg je kazao i da se tokom susreta protiv sankcija izjasnio i ministar Kušner.
Glavni zagovornik sankcija protiv Rusije u EU je poljski predsjednik Leh Kačinjski koji bi na samitu o Kavkazu na poziv francuskog predsjednika Nikole Sarkozija trebalo da predstavi zajedničku inicijativu sa predsjednicima Litvanije, Letonije i Estonije.
Kačinjski boravi u Talinu da usaglasi sa svojim baltičkim kolegama konkretne detalje te inicijative.
Jedna od predviđenih mjera trebalo bi da budu upravo sanakcije - ukidanje viznih olakšica za građane Rusije i embargo na potpisivanje novih bilateralnih sporazuma EU sa Rusijom, sve dok Moskva ne povuče odluku o priznanju gruzijskih sepratističkih pokrajina Abhazije i Južne Osetije.
Sa tom inicijativom šefa države ne slaže se poljska Vlada, a zvanična Varšava, kao i Prag, insistira na odlučnom jedinstvenom stavu Unije prema Rusije a sankcije ne podržava.
Šef britanske diplomatije Dejvid Miliband izjavio je da nema govora o sveopštem ratu protiv Rusije, ali i osudio Moskvu zbog "invazije" na Gruziju.
Miliband je na radiju Bi-Bi-Si, na pitanje da li će NATO krenuti u rat s Rusijom ako ona napadne neku od susjednih zemalja ili članica saveza, rekao: "Ne želimo sveopšti rat s Rusijom... Nema govora o pokretanju sveopšteg rata protiv Rusije".
Prema pravilima NATO, napad na jednu od članica smatra se napadom i na sve ostale države članice imaju obaveze da brane napadnutu zemlju. Miliband je rekao da NATO nije "ofanzivna" Alijansa i odbacio navode iz Moskve da se NATO ponaša agresivno kada nudi potencijalno članstvo Ukrajini i Gruziji.
Predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev rekao je prethodno francuskom kolegi Nikoli Sarkoziju da gruzijski vojnici moraju da se vrate u kasarne kako je predviđeno mirnovnim sporazumom postignutim uz posredovanje Francuske, saopštio je Kremlj.
U saopštenju Kremlja navodi se da su Medvedev i Sarkozi više od jednog sata telefonom razgovarali o krizu u Gruziji. Sarkozijeva kancelarija još nije ništa saopštila povodom tog razgovora. "Rusija je naglasila potrebu da Tbilisi ispuni četvrtu tačku plana Medvedev-Sarkozi prema kojem svi gruzijski vojnici moraju da se vrate u svoje prvobitne baze", saopštio je Kremlj.
I dalje se nastavljaju osude odluke Rusije da prizna separatističke regione. Poslednja je to učinila grupa sedam industrijski najrazvijenih zemalja (G7).
"Mi, ministri spoljnih poslova Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, SAD i Ujedinjenog Kraljevstva, osuđujemo ovaj potez", navedeno je u zajedničkom saopštenju koje je sinoć objavio američki Stejt department.
Šefovi diplomatija G7, takođe, su osudili Rusiju za prekomjernu upotrebu vojne sile u Gruziji i "njenu okupaciju djelova te zemlje", prenio je Rojters.
"Jednoglasno pozivamo rusku vladu da u potpunosti primijeni mirovni sporazum u šest tačaka, čijem sklapanju je posredovao francuski predsjednik Nikola Sarkozi u ime Evropske unije, a posebno onog dijela koji se tiče povlačenja njenih vojnika iza linija sukoba", kaže se u zajedničkom saopštenju sedam najrazvijenih zemalja svijeta.
Predsjednik Belorusije Aleksandar Lukašenko rekao je u četvrtak da Rusija nije imala izbora nego da prizna nezavisnost dva gruzijska separatstička regiona.
U pismu ruskom predsjedniku Dmitriju Medvedevu, koji je citirala Lukašenkova pres služba, bjeloruski lider je rekao da u "tim okolnostima Rusija nije imala drugi moralni izbor nego da podrži zahtjev naroda Južne Osetije i Abhazije za priznanje njihovog prava na samoopredjeljenje".
Sastanak EU-Rusija (još) nije odložen
Naredna runda pregovora Evropske unije i Rusije o novom strateškom partnerstvu "i dalje je predviđena" za 15. i 16. septembar iako bi mogla da bude dovedena u pitanje na samitu EU u ponedeljak, saopštava Evropska komisija (EK).
Ta runda pregovora u Briselu "i dalje je planirana ali se ne mogu predvidjeti razgovori koji će biti održani naredne sedmice", na samitu lidera EU u Briselu, a potom i šefova diplomatije 5. i 6. septembra u Avinjonu, rekao je portparol EK Piter Pauer.
Nakon višemjesečne polemike unutar EU, pregovori sa Rusijom su zvanično počeli na samitu EU-Rusija 26. i 27. juna u Sibiru.
Prva runda konkretnih razgovora održana je potom 4. jula u Briselu. Pregovarači su tada odlučili da se sastanci održavaju na oko šest nedelja, a prva procjena je predviđena za samit EU-Rusija u novembru u Nici.
Nakon sukoba u Gruziji i evropske osude odluke Moskve da prizna Južnu Osetiju i Abhaziju, neizvjestan je nastavak pregovora. Zemlje koje se zalažu za oštriji nastup prema Rusiji poput baltičkih država i Poljske, pominju i mogućnost otkazivanja pregovora.
Neki analitičari, međutim, smatraju da bi prekid pregovora bio kontraproduktivan posebno jer Evropa zavisi od ruskog gasa i nafte.
Zamrzavanje razgovora sa Moskvom o ukidanju viza za državljanje Rusije koji putuju u EU, takođe je pominjana kao mjera koju bi Evropljani mogli da preduzmu.
"Zveckanje" oružjem u Crnom moru
Ruska vojska je saopštila da je uspješno testirala rakete dugog dometa, dok je NATO odbacio optube Moskve da gomila snage u Crnom moru.
Rusija je saopštila da je uspješno testirala raketu "topol" dugog dometa projektovanu da izbjegne detekciju antiraketnih odbrandbenih sistema, javile su ruske novinske agencije.
Portparol ruske vojske rekao je, kako javlja Interfkas, da je raketa ispaljena s lansera u Plesecku, "s velikom preciznošću" pogodila metu na poluostrvu Kamčatka.
Raketa "RS-12M Topol" ima maksimalni domet od 10.000 kilometara i može da nosi nuklearne bojevim glave snage do 550 kilotona.
Isotvremeno nad Ćinvalijem, glavnim gradom Južne Osetije, u srijedu uveče je oborena je bespilotna špijunska letilica gruzijskih snaga, saopštio je vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Južne Osetije Mihail Mindzaev. On je rekao da su letilicu oborile juznoosetijske jedinice baražnom vatrom.
Odgovarajući na optužbe ruske strane da pojačava prisustvo u Crnom moru NATO je objasnio da je grupa ratnih brodova stigla u region u okviru odavno planiranih manevara.
Alijansa je prošle sedmice najavila da će se grupa od jednog španskog, jednog njemačkog i jednog poljskog broda priključiti američkog fregati u Crnom moru radi tronedeljnih manevara i obilazaka luka, prenio je Rojters.
Zamjenik načelnika Generalštaba oružanih snaga Rusije Anatolij Nogovicin izjavio je da NATO jača mornaričku grupu u u Crnom moru, na šta, prema sporazumu o statusu crnomorskih moreuza, nema pravo.
Nogovicin je podsjetio da sporazum predviđa za necrnomorske zemlje maksimalnu tonažu od 45.000 tona, a NATO, koji u sjeveroistočnom sektoru mora već ima 10 brodova, blizu je toj granici.
"Nema nikakvog jačanja prisustva NATO u Crnom moru", rekao je komandant Kevan Mekhejl u Alijansinom Vrhovnom štabu savezničkih snaga Evrope (SHAPE).
NATO je, u saopštenju, naglasio da je zahtjev za prolazak brodova kroz turske moreuze zatražen još u junu, prije izbijanja krize u Gruziji.
SHAPE je prošle sedmice naveo da je razmještanje brodova planirano prije više od godinu dana.
Brodovi, koji su trenutno u rumunskoj luci Konstanca, trebalo bi da obiđu luke u Rumuniji i Bugarskoj i da, zajedno s rumunskim i bugarskim brodovima, učestvuju u manevrima u Crnom moru.
Mekhejl je rekao da su jedini drugi saveznički brodovi za koje NATO zna dva američka broda koja prevoze humanitarnu pomoć Gruziji i brodovi koji pripadaju trima članicama Alijanse koje izlaze na Crno more - Rumuniji, Bugarskoj i Turskoj.
Gruzija je 7. avgusta pokrenula vojnu akciju s ciljem da povrati kontrolu nad separatističkom oblašću Južnom Osetijom, gdje su bile smještene ruske mirovne snage. Ruske snage su potom izvršile protivudar, protjerale gruzijske trupe ali i zauzele djelove teritorije Gruzije. Moskva je utorak priznala nezavisnost Južne Osetije i Abhazije.
U sukobima u gruzijskom regionu Južna Osetija poginule su 1.692 osobe, saopštio je preliminarne podatke glavni tužilac Južne Osetije.
"Na današnji dan, podaci pokazuju da je bilo 1.692 mrtvih i 1.500 ranjenih u gruzijskoj agresiji", izjavio je tužilac Teimuraz Hugajev kako je javila agencija Itar-Tass.
Gruzija međutim optužuje Rusiju da je na toj teritoriji izvršeno etničko čišćenje Gruzina. "Proces etničkog čišćenja u Južnoj Osetiji je skoro završen", rekla je gruzijska ministarka inostranih poslova Ekatarina Tkešelašvili pred Stalnim savjetom OEBS-a u Beču.
Ruski ambasador u OEBS-u Anvar Azimov rekao je da nema dokaza o etničkom čišćenju Gruzina u Južnoj Osetiji niti u Abhaziji.
Tkešelašvili je iskoristila priliku da pozove Savjet bezbjednosti UN da preduzme mjere protiv Rusije zbog, kako je navela, ugrožavanja međunarodne bezbjednosti svojim djelovanjem na teritoriji Gruzije.
Ona je izjavila da bi Savjet bezbjednosti trebalo da djeluje na osnovu Poglavlja 7 Povelje UN, koje definiše nevojne i vojne sankcije radi uspostavljanja mira i bezbjednosti, prenijela je agencija DPA.
Ruska intervencija u Gruziji i priznanje nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije "ne samo što su predstavljali prijetnju po međunarodnu bezbjednost, već su je i narušili", rekla je Tkešelašvilijeva.
Stalni savjet OEBS-a sastao se da bi razmotrio nedavne događaje u Gruziji i detalje vezane za slanje 100 dodatnih posmatrača u Gruziju.
Osam vojnih posmatarča koji su ranije bili u misiji OEBS-a u Gruziji imaće pravo da uđu u Južnu Osetiju čim to bezbjednosna situacija dozvoli.
Zasad nije jasno gdje će biti stacionirani ostali vojni posmatrači pošto Rusija nije odobrila povećanje broja posmatrača unutar Južne Osetije.
Tkešelašvilijeva je ponovila da je stav Tbilisija da se ne smiju tolerisati nikakva geografska ograničenja za posmatrače jer će Južna Osetija, u suprotnom, postati zatvorena zona za međunarodne posmatrače.
(agencije/MONDO/na slici Dmitrij Medvedev)