Stalni predstavnik Rusije pri UN Vitalij Čurkin obavijestio je generalnog sekretara UN Ban Ki Muna o priznanju nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije.
Stalni predstavnik Rusije pri UN Vitalij Čurkin obavijestio je generalnog sekretara UN Ban Ki Muna o priznanju nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije i predao mu ukaz Dmitrija Medvedeva, javili su ruski mediji iz sjedišta Svjetske organizacije.
Prije nego je dobio dokument od Čurkina Ban je izrazio zabrinutost zbog odluke ruskih vlasti ocjenjujući da bi to moglo da zakomplikuje napore da se kriza na Kavkazu riješi, jer će se osjetiti posledice po bezbjednost tog regiona.
Čurkin je novinarima u Njujorku ipak rekao da Abhazija i Južna Osetija mogu da se obrate UN sa molbom za prijem u Svjetsku organizaciju.
"Mislim da će oni to uraditi", rekao je on, ne želeći da govori koje bi zemlje poslije Rusije mogle da priznaju nezavisnost otcijepljenih gruzijskih autonomija.
Čurkin je predao ukaz ruskog predsjednika Dmitrija dežurnom službeniku Sekretarijata, izvijestila je agencija Itar-Tass, navodeći da je o tome Čurkin razgovarao i sa generalnim sekretarom UN Ban Ki Munom.
Šef ruske misije pri UN nije želio da otkrije sadržaj razgovora, koji je nazvao povjerljivim.
Istovremeno ambasadori zapadnih država pri UN ocijenili su da odluka Moskve da prizna nezavisnost gruzijskim pokrajinama podriva napore Savjeta bezbjednosti UN za rješavanje krize na tom području.
"Imamo napredak, ali iskreno, teritorijalni integritet Gruzije bio je ključni element, a ova akcija Rusije postavila je veliku prepreku postizanju zajedničkog stava u Savjetu bezbjednosti", izjavio je novinarima britanski ambasador pri UN Džon Sojers.
Zamjenik francuskog ambasadora Žan-Pjer Lakroa ocijenio je da je odluka Rusije "dramatično promijenila" ranije odluke Savjeta bezbjednosti.
"Ovo je očigledno dalekosežna odluka koja će imate veoma široke reperkusije, čak i gledano van konteksta same situacije u Gruziji", izjavio je Lakroa.
Sojers i Lakroa zajednički su ocijenili da je odluka Moskve u suprotnosti sa ranijim francuskim predlogom od šest tačaka kojim se poziva na dijalog o statusu Južne Osetije i Abhazije.
Gruzijski ambasador pri UN Irakli Alasania odbacio je mogućnost bilo kakvih zvaničnih pregovora između Moskve i Tbilisija, dodajući da je to sada nemoguće sve dok traje okupacija Gruzije.
Vašington: Uticaj Kosova na gruzijsku krizu
U Vašingtonu se o Srbiji razmišlja velikim dijelom u kontekstu Rusije i nakon gruzijske krize stvari izgledaju još gore, ocijenio je američki spoljnopolitički komentartor Luelin King.
King koji radi i kao voditelj televizijskog programa "Hronika Bijele kuće", izjavio je za program Glasa Amerike (VOA) na srpskom jeziku da američka administracija ne shvata kakvu je štetu pričinila odnosima sa Moskvom brzim priznavanjem nezavisnosti Kosova, dok na drugoj strani pokazuje gotovu slijepu lojalnost gruzijskoj vladi.
"Male zemlje često smatraju da ako SAD pokažu zainteresovanost za njih, da će ih automatski i vojno zaštititi, što je iluzija jer SAD neće ući u rat s Rusijom zbog Gruzije", smatra King.
Na pitanje da li će doći do značajnije promjene američke politike prema Rusiji poslije gruzijske intervencije, ili će glavni spoljnopolitički fokus Vašington ostati Irak i Avganistan, King je odgovorio da je Rusija trenutno u žiži, ali da glavna pitanja ostaju Avganistan i islamističke aktivnosti koje se šire u Pakistan, dok je Irak i dalje nepoznanica.
"Ako Obama postane predsjednik SAD, mislim da bi on imao nešto pomirljiviji pristup prema tom pitanju, posebno u pogledu odnosa sa Rusijom. Mislim da će te dvije zemlje morati da pronađu zajednički teren gdje se ne takmiče, već gdje bi sarađivale, u borbi protiv terorizma, energetskim i ekološkim pitanja", kazao je King.
On je dodao da bi, ukoliko Džon Mekejn postane novi predsjednik, vjerovatno zauzeo oštriji stav i prema Rusiji i prema bliskoistočnim pitanjima.