Velika Britanija smatra da bi bilo pogrešno da NATO zamrzne sve kontakte sa Rusijom...
Velika Britanija smatra da bi bilo pogrešno da NATO zamrzne sve kontakte sa Rusijom, uprkos zabrinutosti koja postoji unutar Alijanse kada je riječ o ruskoj vojnoj akciji u Gruziji, izjavila je portparolka britanskog ministarstva spoljnih poslova.
Ona je za agenciju Rojters rekla da se u odnosima Rusije i NATO moraju uzeti u obzir "implikacije ruskih vojnih akcija u Gruziji".
"Mi, međutim, vjerujemo da bi bila greška suspendovati sve kontakte NATO-Rusija kada su oni veoma potrebni", rekla je portparolka britanskog ministarstva.
Reagovanje zvaničnog Londona uslijedilo je poslije izjave ruskog predsjednika Dmirija Medvedeva, koji je ranije u ponedeljak u Sočiju pozvao članice NATO da ne dopuste dalje pogoršanje odnosa sa Rusijom, ističući da je Rusija spremna na bilo kakvu odluku, sve do prekida saradnje.
Rusiji nisu potrebne iluzije u odnosima sa Alijansom, rekao je Medvedev u Sočiju, u razgovoru sa stalnim predstavnikom Rusije pri NATO-u Dmitrijem Rogozinom, koji je prošle nedelje pozvan na konsultacije.
"Za našu saradnju, prije svega, zainteresovana je Alijansa, a ne Rusija, a ako oni tu saradnju u suštini ruše, za nas se ništa strašno neće dogoditi", rekao je Medvedev, prenio je Itar-Tass.
U ponedeljak su oba doma ruskog parlamenta Savjet Federacije i Državna duma, izjasnila se za priznavanje nezavisnosti gruzijskih separatističkih oblasti Južne Osetije i Abhazije.
Ukupno 447 poslanika, prisutnih na vanrednom zasijedanju ruske Dume, glasalo je za "zahtjev predsjedniku države Dmitriju Medvedevom o neophodnosti priznavanja Južne Osetije i Abhazije".
Savjet Federacije ranije je zatražio od Medvedeva da prizna nezavisnost gruzijskih separatističkih oblasti.
Za taj predlog glasalo je svih 130 članova gornjeg doma parlamenta, na vanrednom zasijedanju koje je prenosila ruska televizija.
U tekstu rezolucije koji je usvojio Savjet Federacije se predlaže, "uzimajući u obzir brojne apele Južne Osetije i Abhazije da prizna njihovu nezavisnost... da se prizna nezavisnost Južne Osetije i Abhazije".
Britanska vlada izražava i "žaljenje" zbog glasanja ruske Dume. "Ovaj potez može samo da podstakne sumnje o motivima i ciljevima Rusije koji dolazi poslije vijesti o nastavku aktivnosti ruske vojske u Senaki i Potiju", rekla je portparolka britanskog ministarstva i dodala da glasanje nije obavezujuće za Medvedeva.
Ruski predsjednik nije u obavezi da prihvati predlog parlamenta u vezi sa separatsitičkim gruzijskim oblastima. Do sada nijedna zemlja nije priznala nezavisnost Južne Osetije i Abhazije.
Prošlog četvrtka su u te dvije gruzijske oblasti održani veliki narodni skupovi na kojima je Rusija pozvana da prizna njihovu nezavisnost.
Kušner: Neće biti sankcija EU prema Moskvi
Francuski ministar spoljnih poslova Bernar Kušner saopštio je u ponedelja da Evropska unija ne predviđa sankcije protiv Moskve zbog trupa u Gruziji, jer je povlačenjem njihovog najvećeg dijela "izbjegnuto najgore".
"Izbjegli smo najgore tako što smo postigli prekid vatre i povlačenje ogromnog dijela ruskih trupa" iz Gruzije, rekao je šef francuske diplomatije radiju "Frans enter", odgovarajući na pitanja iz Bejruta, gdje se nalazi u zvaničnoj posjeti.
Francuska, koja predsjedava Evropskom unijom, sazvala je samit u Savjetu Evrope narednog ponedeljka povodom situacije u Gruziji.
"Potrebno je riješiti stvari političkim sredstvima, što zahtijeva vrijeme, jer je potres bio veliki", rekao je Kušner.
Njemački kancelar Angela Merkel je zahtijevala kompletno i neodložno ovlačenje ruskih trupa iz Gruzije, onako kako je to predviđeno mirovnim planom, javljaju njemački mediji, pozivajući se na zamjenika portparola vlade Tomasa Štega.
''Mi očekujemo da će one tačke, koje su dogovorene, a nisu ispunjene, biti ispunjene sledećih dana'', rekao je Šteg, naglasviši da se, pri tom, radi, prije svega, o kontorlnim tačkama na važnim saobraćajnicama i vojnom priustvu u lučkom gradu Poti.
Merkelovu, prema riječima portparola, ne napušta nada da će se u tome i uspjeti.
Šteg je, kako javljaju mediji, podsjetio Rusiju na to da je u interesu obije strane negovanje odnosa.
Kada je riječ o stavu Berlina prema gruzijskoj krizi, članovi njemačke vlade uvijek ističu da se teritorijalni integritet Gruzije ne sme dovoditi u pitanje i zahtijevaju iznova sveobuhvatno povalčenje ruske vojske iz kriznog regiona.
Njemačka, iako su njene osude ruske politike na Kavkazu veoma ozbiljne, ima relativno uzdržan odnos prema ovoj krizi.
(agencije/MONDO)