Narodi Južne Osetije i Abhazije "činili sve, kako bi ostvarili nezavisnost u strogom skladu sa međuarodnim pravom"
Savjet federacije Rusije (gornji dom parlamenta) pozvao je u ponedjeljak predsjednika Rusije da prizna nezavisnosti otcijepljenih gruzijskih autonomija Južne Osetije i Abhazije.
Obraćanje ruskom predsjedniku usvojeno je jednoglasno, sa 130 glasova senatora.
"Odbijanje Gruzije da potpiše sporazum o neprimjenjivanju sile i naknadna agresivna dejstva početkom avgusta 2008. godine, u kojima su poginule hiljade civila Južne Osetije , zaoštrili su gruzijsko-ahbaski konflikt,i konačno su lišili gruzijsko rukovodstvo prava da pretenduje da narodi Južne Osetije i Abhazije zavise od njegove avanturističke politike koja je dovela do humanitarne katastrofe", navedeno je u obrazloženju.
Pozdravljajući težnju naroda dvije nepriznate republike ka nezavisnosti, miru i stabilnosti i uzimajući u obzir njihovih više obraćanja za priznanje nezavisnosti, između ostalog i ona koja su stigla 22. i 24. avgusta, Savjet federacije predlaže da se prizna nezavisnost Južne Osetije i Abhaizje, navedeno je u dokumentu.
Sjednici su prisustvovali i predsjednici Južne Osetije i Abhaizje, Eduard Kakojti i Sergej Bagapš, koji su se obratili Savjetu federacije sa pozivom za priznanje nezavisnosti.
"Narodi Južne Osetije i Abhazije izabrali su put sa kim će dalje ići i graditi svoje odnose, to nije izbor aktuelnih predsjednika, već naših djedova i pradjedova", rekao je Bagapš, dodajući da nijedna od tih otcijepljenih autonomija "neće živjeti u istoj državi sa Gruzijom".
Kakojti je rekao da su narodi Južne Osetije i Abhazije "činili sve, kako bi ostvarili nezavisnost u strogom skladu sa međuarodnim pravom", ponovo ističcući da te autonomije imaju više političko-pravnih osnova za nezavisnost nego Kosovo.
Ističući da bi priznanje nezavisnosti dvije nepriznate republike doprinijelo jačanju mira i stabilnosti na Kavkazu, Kakojti je rekao da "sada nije potrebno forsirati događaje" i da će se čekati odluka ruskog predsjednika.
"Mi smo obavezni da podržimo težnju naroda Juzne Osetije i Abhaizje ka stabilnosti, miru i nezavisnosti", rekao je na zasijedanju predsjednik Savjeta federacije Sergej Mironov, ukazujući, prije svega, na "temeljni princip međunarodnog prava - prava naroda na samoopredjeljenje".
Prema njegovim riječima, pravni osnovi nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije bili su stvoreni do međunarodnog priznanja Gruzije i njenog prijema u UN u julu 1992. godine, a one danas imaju sve atribute samostalnih država, uključujući demokratski formirane organe vlasti.
Mironov je rekao da je Rusija više od 15 godina strogo poštovala pricnip očuvanja teritorijalne cjelovitosti Gruzije i savjesno poštovala sve međunarodne dogovore o rješavanju dva konflikta, ali poslije najnovije agresije Gruzije "gruzijsko-južnoosetijske i gruzijsko-abhaski odnosi ne mogu se vratiti na prethodni kolosjek".
Očekuje se da će tokom dana biti održana i plenarna sjednica Dume (donjeg doma parlamenta), sa koje će, takođe, biti upućen poziv ruskom predsjedniku da prizna nezavisnost Južne Osetije i Abhaizje.
Kušner: Neće biti sankcija EU prema Moskvi
Francuski ministar spoljnih poslova Bernar Kušner saopštio je u ponedjeljak da Evropska unija ne predviđa sankcije protiv Moskve zbog trupa u Gruziji, jer je povlačenjem njihovog najvećeg dijela "izbjegnuto najgore".
"Izbjegli smo najgore tako što smo postigli prekid vatre i povlačenje ogromnog dijela ruskih trupa" iz Gruzije, rekao je šef francuske diplomatije radiju "Frans enter", odgovarajući na pitanja iz Bejruta, gdje se nalazi u zvaničnoj posjeti.
Francuska, koja predsjedava Evropskom unijom, sazvala je samit u Savjetu Evrope narednog ponedjeljka povodom situacije u Gruziji.
"Potrebno je riješiti stvari političkim sredstvima, što zahtijeva vrijeme, jer je potres bio veliki", rekao je Kušner.
(agencije/MONDO)