Ministar odbrane Gruzije David Kezerašvili saopštio je da je tokom petodnevnih sukoba poginulo 133 gruzijskih vojnika, a 50 se vode kao nestali
Rusija je optužila Gruziju da su njenom krivicom propali pregovori o razmjeni zarobljenih vojnika.
Kako je u Ćinvaliju, glavnom gradu Južne Osetije, rekao Andrej Bobrun, pomoćnik komandata Sjevernokavkaskog vojnog okruga - čija je 58. armija ušla u tu otcijepljenu oblast Gruzije poslije napada gruzijske vojske, u podne po moskovskom vremenu trebalo je da se obavi razmjena 14 gruzijskih za pet ruskih vojnika, po principu "svi za sve".
Prema njegovim riječima, tokom pregovora gruzijska strana je "neočekivano istakla zahtjeve vojnog i političkog karaktera, poslije čega je napustila mjesto pregovora".
Ruski oficir je rekao da će ruska strana učiniti sve radi obnavljanja pregovora o razmjeni zarobljenih vojnika.
Ministar odbrane Gruzije David Kezerašvili saopštio je da je tokom petodnevnih sukoba poginulo 133 gruzijskih vojnika, a 50 se vode kao nestali. Vlasti u Ćinvaliju, međutim, tvrde da broj poginulih na gruzijskoj strani dostiže bar 2.000.
Ruski Generalštab je, pak, do sada saopštio da su poginula 74 pripadnika mirovnih snaga, koje se u regionu nalaze poslije rata 1992. godine, a da je ranjeno više od 170.
U iščekivanju povlačenja ruskih snaga iz Gruzije francuski predsjednik Nikola Sarkozi upozorio je ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva da bi Rusija mogla da snosi "ozbiljne posljedice" u odnosima sa EU ukoliko ne bude postupila u skladu sa mirovnim sporazumom koji je potpisala.
Sarkozi je rekao Medvedevu u telefonskom razgovoru da "u ponedjeljak mora doći do potpunog povlačenja ruskih snaga kako je i najavljeno i to bez odlaganja", navodi se u saopštenju kancelarije francuskog predsjednika.
Medvedev je, kako je ranije navedeno, rekao da će povlačenje ruskih snaga početi "u ponedjeljak oko podneva".
Zvaničnici Jelisejske palate odbili su da daju više informacija o mjerama koje bi EU mogla da preduzme ukoliko Rusija ne povuče svoje snage. Međutim, u intervjuu Sarkozija za francuski dnevnik "Figaro", francuski predsjednik je najavio da će, "ukoliko Rusija ne bude u ponedjeljak brzo i potpuno povukla svoje snage, biti primoran da sazove vanrednu sjednicu Evropske komisije kako bi se donijela odluka o daljim potezima EU".
Kako je rekao Sarkozi, "međunarodna zajednica će morati da pomogne u pronalaženju dugotrajnijeg rješenja za situaciju u kavkasom regionu".
"Moramo da odlučimo da li je ruska intervencija protiv njenog susjeda Gruzije bila brutalni i pretjerani odgovor na sukobe u tom regionu", dodao je on.
Sarkozi je ocijenio da će Rusija biti "u međunarodnim okvirima više poštovana ukoliko bude ponudila konstriktivan doprinos u rješavanju tog problema i, prije svega, ukoliko sjutra bude povukla svoje snage.
On je u intervjuu izbjegao da okrivi jednu ili drugu starnu za krizu na Kavkazu, ali je rekao da "tek treba da se vidi da li je ruska intervencija bila ishitrena i da li je bila jača nego što je realno bilo potrebno", prenosi "Figaro".
U Južnoj Osetiji ruske vojne baze?
Predsjednik Južne Osetije Eduard Kakojti izjavio je da će tražiti da Rusija uspostavi vojnu bazu na teritoriji te separatističke oblasti u Gruziji.
"Mi ćemo tražiti od ruskog rukovodstva da uspostavi bazu - odluka će biti njihova", rekao je Kokojti u intervjuu agenciji Rojters. Upitan da li želi trajne ruske vojne baze u Južnoj Osetiji, on je odgovorio da će zahtjev da se postave vojne baze biti upoućen ruskim vlastima "zato što u Južnoj Osetiji žive ruski državljani".
Lider Južne Osetije je, takođe, rekao da neće ponovo prihvatiti međunarodne posmatrače u svojoj oblasti. "Međunarodni posmatarči više neće biti prisutni na teritoriji Južne Osetije", rekao je Kokojti, dodajući da u njih "nema povjerenje".
Kakojti je u ponedjeljak raspustio vladu te nepriznate republike i uveo vanredno stanje.
Istovremeno, naložio je osnivanje vanredne komisije za obnovu glavnog grada Ćinvalija, porušenog tokom petodnevnih borbi protiv gruzijske vojske. Članovi te komisije, rekao je on, biće samo oni službenici koji žele da rade.
"Pobjedu ćemo moći da proglasima kada bude obnovljen Ćinvali", rekao je Kakojti, koji je na sjednici vlade u nedjelju kritikovao ministre za neaktivnost i priprijetio im krivičnom odgovornošću.
Kritika je izrečena zbog sporog rješavanja pitanja raspoređivanja humanitarne pomoći i neefikasnog izvršavanje naloga. Predsjednik Južne Osetije je rekao da "apsolutno nezadovoljan radom vlade, praktično svih službi", koje su skoro paralisane.
Kakojti je dodao da sastav nove vlade neće biti "mnogo brzo" utvrđen, i da je je u toku izbor kadrova.
"Vlada treba da bude podmlađena i da radi efikasno", rekao je on, dodajući da želi vladu "bez intriga", koja će raditi za potrebe stanonvništva, a ne za ličnu dobrobit.
Sakašvili spreman na dijalog sa Moskvom
Gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili izrazio je spremnost za početak dijaloga sa Rusijom o sprjjčavanju "konačnog prekida" odnosa između dvije zemlje, nakon što se ruska vojska povuče iz Gruzije. Kako je prenijela agencija RIA Novosti, Sakašvili je ponovio da je ruska vojska okupaciona.
Gruzijski predsjednik je u obraćanju naciji rekao da je "Gruzija otvorena i spremna da sva pitanja rješava putem dijaloga i pregovora", radi traženja "formi odnosa između Gruzije i Rusije, kako dva naroda ne bi prekinula odnose zauvijek".
U jeku sukoba gruzijske vojske s jedne, i južnoosetijskih snaga i ruskih mirovnjaka pojačanih ruskom vojskom, s druge strane, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da Moskva predsjednika Gruzije ne može smatrati partnerom u pregovorima.
Pored toga, stalni predstavnik Rusije pri UN Vitalij Čurkin je na sjednici Savjeta bezbijednosti UN o Južnoj Osetiji upitao koji bi pristojan čovjek, uopšte, razgovarao sa Sakašvilijem.
"Do posljednjeg momenta nas je uvjeravao da nema namjeru da koristi silu protiv sopstvenog naroda", rekao je Čurkin, koji je tada prenio stav Moskve da se sa Gruzijom može razgovarati tek po povlačenju vojske u kasarne.
Poslije petodnevnih žestokih sukoba sa gruzijskim snagama, u Južnu Osetiju je do 16. avgusta dopremljeno skoro 600 tona humanitarne pomoći i iz susedne ruske republike Sjeverne Osetije skoro svakodnevno stiže kolona vozila sa pomoći ruskog Ministarstva za vanredne situacije.
Stručnjaci ruskog ministarstva trenutno obnavljaju i sisteme za snabdijevanje strujom i vodom u razrušenom gradu.
Od 2. do 9. avgusta Južnu Osetiju je napustilo i granicu sa Rusijom prešlo 34.000, od približno 80.000 stanovnika, a prema nepotpunim podacima Moskve i Ćinvalija, tokom rata poginulo je između 1.600 i 2.100 ljudi.
(agencije/MONDO)