U Berlinu je pred savezne izbore "pat' pozicija, ni demohrišćani, kancelarke Merkel, ni socijaldemokrate, "izazivača" Štajnbrika nemaju većinu.
U akteualnoj anketi Instituta za istraživanje javnog mnjenja Emnid, demohrišćani bi, kada bi u nedjelju bili izbori, dobili 41 odsto glasova, procenat više nego u prošloj sedmici, a njihovi koalicioni partneri, liberali, pet odsto, odnosno, ukupno 46 odsto glasova.
Opozicione socijaldemokrate i zeleni bi zajedno imali 38, a cijela njemačka opozcija, takođe, 46 odsto glasova, kao i vladajući blok.
Prema toj anketi, Socijaldemokratska partija (SPD) bi ostala kod 25 odsto glasova, Zeleni bi dobili 13 odsto i Ljevica, sa kojom i zeleni i socijaldemorkate isključuju mogućnost koalicije, a ljevičari samouvjereno poručuju da SPD bez njih neće moći da postavi kancelara, osam odsto glasova.
Četrdeset i nešto dana pred savezne izbore izjave političara postaju oštrije, Njemačka šarenija od predizborniih slogana i plakata, a kancelar Angela Merkel još više na meti frontalnih napada, kako iz redova opozicije, čiji je ulazak u Bundestag siguran, tako i onih, za koje ankete kažu da će poslije 22. septembra, kada se održavaju izbori, ostati vanparlamentarne partije.
I dok Štajnbrik optužuje Merkelovu da joj, zbog odrastanja u DDR, fali osećaj za evropsku politiku, dotle je Bernd Luke, šef novoformirane "Alternative za Dojčland" (AfD), partije koja se zalaže za ukidanje eura i povratak "dobre, stare njemačke marke", frontalno napada, "propovedajući" povratak euro-krize i prebacujući joj da je tu prijeteću opasnost svjesno "ispustila" iz izborne kampanje.
"Vlada pokušava svim raspoloživim sredstvima da euro krizu 'protjera' iz svjesti građana. To je ciljana i neodgovorna strategija", kaže profesor ekonomije Luke, koji je 33 godine bio član Hrišćansko-demokratske unije (CDU), kancelara Merkelove.
On smatra da eurokriza nije okončana, najavljuje, odmah poslije izbora, ponovo, loše vijesti i govori o finansijskoj nemoći Grčke, teškoj situaciji u Portugaliji i ogromnoj nezaposlenosti mladih na evropskom jugoistoku.
Luke, koji odlučno odbija kritike da su oni desni populisti, traži u svojoj kampanji da jugoevropske zemlje napuste euro, da se u ostatku euro-zone striktno dogovori da nema garancija za dugove treće zemlje i da, ako ne dođe do odgovarajućh promijena EU-ugovora, Njemačka ponovo uvede marku.
Merkelova je, iako stoji pod teškim udarcima afere američkog špijuniranja Njemaca, u kojoj joj opozicija prebacuje neodlucncost i nespremnost da zaštiti njemačke građane, prema anketama, i dalje najpopularniji političar.
Osim toga, njena CDU je, zahvaljujući upravo njenoj popularnosti, dobila najveći broj donacija iz njemačke privrede, prenose mediji, navodeći da je CDU samo u julu dobila oko 400.000 eura donacija.
Poslednji veliki donator s kraja jula bio je Savez hemijske industrije, sa oko 100.000 eura, pokazuju podaci Bundestaga, prenose njemački mediji, navodeći da postoje i privatne donacije na račun CDU.
Kada je riječ o SPD, mediji navode da je ta stranka, u prvoj polovini godine, dobila 287.000 eura donacija od "Daimler", "BMW" i jedne privatne osobe.
Liberali, šefa njeamčke diplomatije su dobili 129 000 eura, dok za Zelene i Levicu, Bundestag, kome se prijavljuju donacije veće od 50.000 eura, nije zabilježio takve darove.
Njemačka se nalazi pred izborima, Merkelova je najomiljeniji političar, njena politička opcija je najjača, a ko će vladati Njemačkom poslije izbora, otvoreno je pitanje.
U sepkulacijama o mogućim postizbornim koalicijama, navodi se da bi demohrišćani i SPD mogli da formiraju vladu "velike koalicje", kao i da bi sadašnja opcija demohrišćana i liberala, možda, mogla i da osvoji dovoljno glasova za formiranje vlade, ali se pominju i mogućnosti "pretrčavanja" malih političkih partija, poput liberala i zelenih, na stranu "neprirodnih" političkih saveznika.
(MONDO)