Egipatska vojska opkolila je danas zgradu državne televizije u Kairu oklopnim transporterima. BBC javlja da je predsjednik u kućnom pritvoru.
U zgradi državne TV su ostali samo zaposleni koji su neophodni za emitovanje programa uživo, tvrde bezbjednosni izvori za Rojters.
Ultimatum koji je vojska postavila islamističkom predsjedniku Egipta Muhamedu Morsiju da ispuni zahtjeve demonstranata i podnese ostavku, istekao je danas popodne i sada se očekuje saopštenje vojske. U međuvremenu BBC je javio, pozivajući se na nepotvrđene informacije, da je Morsi u kućnom pritvoru.
Nekoliko minuta prije isteka roka na ulice su izašle desetine hiljada pristalica i protivnika Morsija, koji je ranije rekao da će ostati na predsjedničkoj funkciji bez obzira na ultimatum, prenosi AFP.
Moćne oružane snage u ponedjeljak su Morsiju dale rok od 48 sati koji ističe danas u 16.30 sati po lokalnom vremenu.
U međuvremenu, egipatsko ministarstvo unutrašnjih poslova upozorilo je da će odlučno odgovoriti na svako nasilje, prenosi AFP.
Policija je poručila da će zaštiti građane i preduzeti mjere da spriječi dalje krvoproliće u sukobima Morsijevih pristalica i protivnika u kojma je od 26. juna poginulo 47 ljudi.
Političko krilo vladajuće Muslimanske braće odbilo je poziv da razgovara s komandantom oružanih snaga.
"Mi ne idemo na sastanke po pozivu ni sa kim. Mi imamo predsjednika i to je to", izjavio je za Rojters jedan od lidera stranke Sloboda i pravda Valid al-Hadad.
Morsijev portparol je prenio da predsjednik smatra da je bolje umreti "stojeći kao drvo", braneći legitimitet svoje funkcije dobijen na izborima, nego ući u istoriju kao neko ko je raspršio nade Egipćana u demokratiju.
Tvrdeći da Morsi ne želi po svaku cijenu da ostane na funkciji zbog sebe, portparol Ajman Ali je za Rojters rekao da je predsjednik noćas u obraćanju naciji poručio da se neće odazvati pozivima da podnese ostavku da bi "odbranio demokratski sistem".
"Za predsjednika je bolje da umre stojeći kao drvo, nego da vrati Egipat u dane diktature iz koje su nas spasili Bog i volja naroda. Bolje to, nego da ga osude istorija i buduće genracije zbog toga što je uništio nade Egipćana u uspostavljanje demokratskog života", kazao je Ali.
Protivnici optužuju Morsija da je izdao revoluciju time što je sva vlast koncentrisana u rukama islamista, dok je privreda propala.
Pristalice kažu da je nasledio mnogo problema i da bi mu trebalo dozvoliti da završi mandat koji traje do 2016.
Vrhovni savet pravde danas je potvrdio ponovno imenovanje Abdela Megvida Mahmuda za državnog tužioca, nakon što ga je Morsi u novembru smenio predsedničkim dekretom.
Apelacioni sud je dan ranije doneo konačnu odluku o vraćanju Mahmuda na tu funkciju. On je prvi put postavljen za državnog tužioca za vrijeme vlasti zbačenog Hosnija Mubaraka.
U obraćanju građanima, koje je uživo prenosila državna televizija prošle noći Morsi je optužio ljude lojalne njegovom prethodniku Hosniju Mubaraku da stoje iza protesta za rušenje sadašnje vlasti, prenio je AP.
"Nema zamjene za legitimitet", proručio je Morsi, koji odbacio ultimatum vojske da kriza u državi treba da bude riješena do srede, u jeku nasilnih protesta širom Kaira.
U saopštenju, objavljenom pod nazivom "Poslenji sati" na zvaničnoj Facebook strani Vrhovnog savjeta oružanih snaga (SCAF), na čijem je čelu general Abdel Fatah al-Sisi, navedeno je: "Kunemo se Bogu da ćemo žrtvovati čak i našu krv za Egipat i njegov narod kako bismo ih odbranili od terorista, radikala ili bezbožnika", prenio je Rojters.
Saopštenje, izdato tri sata nakon pojavljivanja Morsija na televiziji kada je odbacio ultimatum Sisija da podijeli vlast sa svojim protivnicima ili će se u protivnom suočiti s vojnim udarom, jasno govori da naoružane snge neće odustati od svojih zahtijeva.
Situacija u Egiptu je zaoštrena poslije masovnog protesta 30. juna, na dan kada je godinu dana ranije Morsi preuzeo dužnost, na kojima se traži Morsijeva ostavka.
Komanda Oružanih snaga u ponedjeljak je dala 48 sati političarima za postizanje konsenzusa i ispunjavanja zahtjeva naroda i on ističe danas.
Egipatska vojska je najavila da će, u protivnom, proglasiti plan akcija za izlazak zemlje iz krize, koji će se sprovoditi pod njenom kontrolom.
Protesti su nastavljeni i danas, i u njima su neindentifikovani napadači ubili rano jutros 16 ljudi i oko 200 ranili kada su u blizini Univerziteta u Kairu otvorili vatru na demonstrante koji su pružali podršku egipatskom predsjedniku Mohamedu Morsiju, saopštili su danas zdravstveni zvaničnici.
U utorak je sedmoro ljudi ubijeno, a na desetine ranjeno tokom sukoba protivnika i pristalica Morsija i oblasti Giza, podsjetila je agencija AFP.
Sukobi su takode izbili u Helvanu, u blizini Kaira i sjevernoj egipatskoj provinciji Beheira, naveli su bezbjednosni zvaničnici.
Turistima iz Srbije savetovano je da ne turisti ne idu u gradove u kojima su se održavaju demonstracije, ali u YUTA napominju da je u ljetovalištima mirno i bezbjedno.
SILOVANO 100 ŽENA NA TRGU TAHRIR
Gotovo 100 žena bile su žrtve "osionih seksualnih napada" na Trgu Tahrir tokom četiri dana protesta protiv egipatskog islamističkog predsjednika Mohameda Morsija, saopštio je danas Hjuman rajts voč.
"Rulja je seksualno napastvovala i u nekim slučajevima silovala najmanje 91 ženu na Trgu Tahrir pošto je zavladala klima izostanka kazne", navela je ova humanitarna organizacija sa sjedištem u Njujorku.
Hjuman rajts voč je izdao saopštenje, pozivajući se na podatke Egipatske operacije protiv seksualnog uznemiravanja i napada koja rukovodi SOS linijom za žrtve seksualnog zlostavljanja, da je bilo 46 takvih napada na žene u nedjelju, 17 u ponedeljak i 23 u utorak, prenijela je agencija AFP.
Druga grupa za zaštitu ženskih prava u Egiptu - Nazra za feminističke studije saopštila je da je bilo još pet napada u petak, dodaje Hjuman rajts voč.
Nekoliko žena imalo je hirušku intervenciju posle napada, neke su tučene metalnim lancima, motkama, stolicama ili napadnute noževima pošto su nasilnici navodno iskoristili nedostatak bezbjednosne kontrole i mogli nekažnjeno da nestanu, dok su drugi naveli da su napadi bili organizovani da zaplaše žene kako bi ih isključile od učešća u protestima.
"Jako rašireni seksualni napadi tokom protesta na trgu Tahrir naglašavaju neuspjeh vlade i svih političkih stranaka da se suoče s nasiljem koje žene u Egiptu doživljavaju svakodnevno na javnom mjestu. Ovo su teški zločini koji odvraćaju žene od punog učešća u javnom životu Egipta u kritičnom trenutku razvoja zemlje", podvukao je Džo Stork zamenik direktora Hjuman rajts voča za Bliski istok.
Juče su pojedini mediji objavili da je na trgu silovana i holandska novinarka. Međutim, o tom napadu nisu izvijestili ni holandski elektronski medii niti velike medijske kuće, pa se postavlja pitanje koliko je informacija uopšte tačna.
Ova humanitarna organizacija je pozvala egipatske zvaničnike i političke lidere "šireg spektra" da osude i preduzmu hitne korake na rješavanju užasnog nivoa seksualnog nasilja nad ženama koji se dogodio na centralnom kairskom trgu.
Odgovor egipatske vlasti bio je da se "umanji obim tog problema" ili traženje da se problem riješi jedino kroz zakonodavnu reformu, umesto da napadači budu privedeni licu pravde, navodi Hjuman rajts voč.