Nerodjena djeca i odojčad majki koje uživaju u brzoj hrani mogu očekivati život pun zdravstvenih problema. Te majke će svojoj djeci uz hamburger priuštiti rizik od gojaznosti, srčanih bolesti i dijabetesa.
"Često se kaže: 'Ono si što jedeš'. A u stvari, moglo bi biti istinito 'Ono si što je majka pojela'", kaže doktor Stefan Bojl.
On je sa timom stručnjaka s britanskog kraljevskog veterinarskog koledža istraživao uticaj majčine ishrane na 150 tek rodjenih miševa, a rezultati su, smatraju naučnici, primjenjivi i na ljudima.
Njihov zaključak je bio: Žene koje jedu nezdravu "džank" hranu za vrijeme trudnoće mogle bi svojoj djeci povećati rizik za razvoj nepovratnih zdravstvenih problema.
Naučnici su otkrili da bi problemi u odraslom dobu mogli biti prouzrokovani ishranom majke, kao i njenom debljinom, povišenim šećerom i holesterolom.
Istraživanje objavljeno u časopisu "Physiology" je pokazalo da, zbog uticaja na metabolizam potomaka, ishrana majke kod miševa ima uticaj koji traje i nakon puberteta, čak i kada potomci nisu uzimali nezdravu hranu.
Istraživači su uporedili potomke ženki miševa hranjenih tokom trudnoće i dojenja nezdravom hranom poput čipsa, krofni, kolača i drugih slatkiša, s potomcima miševa koji su jeli zdravu hranu.
Potomci majki koje su dobijale nezdravu hranu imali su povišene holesterol i trigliceride, što su poznati faktori rizika za razvoj srčanih oboljenja.
Potomci su takodje imali i povišene vrijednosti glukoze i insulina, što je povezano s dijabetesom tipa dva.
Istrazivanje je analiziralo miševe i posle adolescencije, sve do odraslog doba. Utvrdjeno je da su miševi čije su majke dobijale nezdravu hranu za vrijeme trudnoće i dojenja i u odraslom dobu deblji od miševa čije su se majke zdravo hranile.
Naučnici tvrde da, uprkos činjenici da je istraživanje radjeno na miševima, otkriće ima implikacije i na ljude.
"Ljudi dijele brojne temeljne biološke mehanizme sa miševima, tako da postoji dobar razlog da pretpostavimo da se učinak koji smo vidjeli na
miševima može primijeniti i na ljudima", izjavio je profesor Nil Stiklend.
On je dodao da su rezultati istraživanja na miševima u skladu s epidemiološkim istraživanjima koja povezuju debljinu djece s debljinom njihovih roditelja.
Otuda je, kažu, ishrana majke za vrijeme trudnoće i dojenja vrlo važna za dugoročno zdravlje deteta.
(Beta)
Komentari
0
Komentar je uspješno poslat.
Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.
Slanje komentara nije uspjelo.
Nevalidna CAPTCHA