Nezapamćene poplave u Centralnoj Evropi odnijele su 16 žrtava, nivo Dunava i Elbe najviši je u poslednjih 500 godina
Među žrtvama je osam žitelja Češke Republike, pet u Njemačkoj, dvoje u Austriji i jedan u Slovačkoj, dok se još najmanje četvoro vode kao nestali u Češkoj gdje se očekuje da će nivo rijeke Elbe sjutra dostići 11 metara u sjevernom dijelu zemlje, skoro četiri puta više od njegove uobičajene visine, prenijela je agencija AP.
Dunav je dostigao 8,5 metara, pa je na desetine hiljada Njemaca, Mađara i Čeha evakuisano iz svojih domova, a vojnici i spasioci se bore da zaustave nalet vode u najtežim poplavama u poslednjih 10 godina čiji se vrh poplavnog talasa najavljuje za sutra duž toka Dunava i njegovih glavnih pritoka.
Vatrogasci su naveli da više od 19.000 ljudi je evakuisano u Češkoj, a postavljene metalne barijere podignute duž rijeke Vltave uspelo su da zaštite istorijski centar Praga.
Međutim, visoki nivo Elbe (Labe) poplavio je djelove prijestonice i sada plavni talas stremi ka sjeveru Njemačke, naročito ka gradu Drezdenu.
U Njemačkoj Elba je dostigla nivo od osam metara, za šest metara više nego obično, a mobilisano je 40.000 vatrogasaca i 5.000 vojnika, dok je na hiljade ljudi dobilo nalog da napuste svoje domove.
Ojačani su odbrambeni sistemi oko starog gradskog centra u Drezdenu, kao i u Magdeburgu i Haleu, gdje je na stotine domova već pod vodom.
U gradu Haleu na reci Zale, drugoj po veličini pritoci Elbe, danas je izmeren vodostaj od preko osam metara, što je najviši nivo u poslednjih 400 godina, saopšteno je iz gradske uprave.
U južnoj Njemačkoj, gde se Dunav izlio iz korita, bavarski ruralni disktrikt Degendorf je odsječen od spoljnog svijeta, a 6.000 ljudi je evakuisano.
U Brandenburgu raste nivo Elbe, ali je, uprkos tome situacija mirna, a meteorolozi očekuju da će narednih dana biti pogoršanja, dok su u Magdeburgu lokalne vlasti proglasile vanredno stanje i očekuju da će nivo reke, normalno dva metra, porasti na skoro sedam, što je više nego 2002. godine.
Slovačka je danas saopštila da se i u toj zemlji utopila prva žrtva poplava, a tijelo je pronađeno u Dunavu blizu brane Gapčikovo na jugu zemlje.
U Bratislavi su parkovi na nižim područjima i kafići pored Dunava poplavljeni, ali se očekuje da će barijere zadržati dosad najgori talas, koji se očekuje sutra, u visini od preko 10 metara.
U Austriji je Dunav u Beču pre podne dostigao najviši nivo, od skoro osam metara, poplavivši restorane na keju i lučku zonu, ali ostatak grada će, kako se očekuje, biti pošteđen.
Stanje uslijed poplava u Austriji i danas je kritično i pored opadanja nivoa Dunava u nekim djelovima Austrije. U mnogim djelovima zemlje i dalje su zatvoreni brojni putevi, koji su pod vodom.
U Gornjoj Austriji je na spasavanju od poplava bilo angažovano proteklih dana oko 26.000 vatrogasaca koji su spasili više od 220 ljudi i 2.600 životinja.
Mađarska je takođe proglasila stanje uzbune, a 1.200 ljudi radi na postavljanju vreća sa pijeskom u blizini Dunava, putevi na tom području su zatvoreni, dok su sa popularnog ostrva Margeret turisti iz dva hotela evakuisani, a životinje iz malog zoološkog vrta prebačene u budimpeštanski.
Agencija AFP javlila je da su poplave odnijele i jedan život u Švajcarskoj, ne navodeći više detalja.
Evropska unija je obećala pomoć poplavljenim zemljama - Njemačkoj, Austriji i Češkoj iz fonda solidarnosti Unije odakle je, prema medijskim navodima, poslednja Slovenija dobila 14 miliona evra za sanaciju od poplava.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je, obilazeći poplavljena područja, prvo posjetila Pasau, gdje je situacija najkritičnija i obećala 100 miliona evra pomoći, kao hitnu podršku pogođenim regionima na jugu i istoku države.
"Nije još gotovo. Teški trenucima su i dalje pred nama'', rekao je danas češki premijer Petar Nečas i obećao 250 miliona dolara pomoći za sanaciju posljedica poplava.
I dok nivo rijeka još uvijek raste i ima na hiljade evakuisanih u Centralnoj Evropi poslovni ljudi navode da se očekuju da će pasti broj odštetnih zahteva osiguravajućim kućama zbog gubitaka koji su rezultat najvećih poplava koje su pogodile Evropu od 2002. godine.
Iako se u nekim djelovima Centralne Evrope očekuje dalji rast nivoa vode, investicije u poslednjih 10 godina u odbranu od poplava na velikom broju lokacija rezultat su boljeg funkcionisanja u vanrednoj situaciji, nego prije 11 godina, naveo je ekspert za reosiguranje kompanije Hiskoks.
Isti stav imaju u najvećoj osiguravajućoj kući u Evropi Alianz mada je na stotine inspektora te kompanije tek sada upućeno u pogođena područja u cilju procene pričinjene štete, prenosi agencija Rojters.
(Tanjug/Foto: AP/Beta)