Bivši francuski ambasador je, pored ostalog, bio zamjenik specijalnog koordinatora za Sarajevo, Bosnu i regionalni administrator na Kosovu
Francuski diplomata Alan le Roa postavljen je na mjesto šefa mirovnih operacija UN, umjesto Žan Mari Guena koji je na toj funkciji bio posljednjih osam godina, do marta ove godine, saopštili su u utorak zvaničnici.
Zvaničnici UN naveli su da je Le Roa (55) prije stupanja u državnu službu i rada u francuskoj vladi i u UN, bio zaposlen kao inženjer francuske energetske kompanije "Total".
Radeći za UN, bio je zamjenik specijalnog koordinatora za Sarajevo, Bosnu i regionalni administrator na Kosovu, a kasnije je bio specijalni izaslanik EU u Makedoniji, kao i francuski ambasador u Mauritaniji.
Jedno od njegovih posljednjih namještenja je mjesto ambasadora Unije za Mediteransku inicijativu, što je projekat koji je promovisao francuski predsjednik Nikola Sarkozi.
Prema ocjeni zvaničnika, Le Roa preuzima funkciju u trenutku kada je mirovna misija UN pod velikim pritiskom.
Jedna od najznačajnijih misija koju su UN započele u toku ove godine je u zapadnom dijelu Sudana u Darfuru u saradnji sa Afričkom unijom.
Ako bi misija bila u potpunosti razmještena, kao što je planirano za narednu godinu, sastojaće se od 26.000 vojnika i policajaca, što će biti najveća mirovna misija na svijetu.
Mirovne snage UN šalju se u različite svjetske regione gdje postoje oružani konflikti u cilju sprovođenja uslova mirovnih pregovora i kako bi onemogućili dalji nastavak borbi.
Ove snage obezbjeđuju zemlje članice UN, a sve mirovne misije mora da odobri Savjet bezbijednosti.
Za svoj doprinos, mirovne snage su 1988. godine dobile Nobelovu nagradu za mir, a 2001. godine UN i generalni sekretar Kofi Anan dobili su tu nagradu za "trud u stvaranju organizovanijeg i mirnijeg svijeta".
Savjet bezbijednosti UN u ponedjeljak je ponovo razmotrio pravila za uvođenje sankcija Al Kaidi i Talibanima, kako bi osigurao da što više informacija o tome zašto su neki pojedinci i kompanije na meti javnosti.
Ta rezolucija, koju je podržalo svih 15 članica Savjeta, odgovor je na kritike nekih evropskih i ostalih zemalja da su oni koji su pogođeni sankcijama onemogućeni da se brane.
Sankcije UN protiv osumnjičenih da podržavaju Al Kaidu i njenog vodju Osamu bin Ladena, kao i pokret avganistanskih Talibana šačinjene su od šest antiterorističkih rezolucija donijetih od 1999. godine i uključuju zamrzavanje sredstava, embargo na uvoz oružja i zabrane putovanja.
Današnjom rezolucijom traži se od država da utvrde koje informacije vezane za osumnjičene mogu da budu puštene u javnost i, takođe, pruža mogućnost Savjetu da na svom veb sajtu objavi "tekst objašnjenja" razloga za stavljanje novih imena na listu "terorista i njihovih pomagača"
Trenutnu listu čini 493, od kojih su 113 grupe, dobrotvorne organizacije i poslovne korporacije, a ostalo su pojedinci.
Kritičari tih sankcija smatraju da sistem nije pravedan, jer osuđuje ljude na surove kazne, a da im prethodno nije pružio mogućnost suđenja ili odbacivanja dokaza protiv njih.
Vjeruje se da je do sada najmanje 16 ljudi sa liste umrlo.
(Beta)