Evald-Hajnrih fon Klajst, nekadašnji pripadnik njemačkog Vermahta umro je u 90. godini u kući u Minhenu, izjavila je njegova žena Gundula fon Klajst.
Fon Klajst je kao 22-ogodišnji poručnik njemačke armije 1944. dobrovoljno pristao da na jednom sastanku s Hitlerom u samoubilačkom napadu raznese sebe i nacističkog diktatora.
Taj atentat nije uspio, ali je fon Klajst kasnije iste godine imao glavnu ulogu u najpoznatijem pokušaju ubistva Hitlera i bio je posljednji preživjeli član grupe njemačkih oficira koji su pokušali da ubiju firera 20. jula 1944.
Fon Klast je rođen 10. jula 1922. na porodičnom imanju Šmencin u Pomeraniji u području tadašnje sjeveroistočne Njemačke koje sada pripada Poljskoj.
Njegova porodica je pripadala dugačkoj lozi pruskih zemljoposjednika koji su vijekovima služili državi na visokim vojnim i administrativnim pozicijama.
Fon Klajstov otac, Evald fon Klajst, bio je još od prvih dana protivnik Hitlera, čak i prije nego što je taj nacistički diktator došao na vlast i bio je mnogo puta hapšen nakon što je firer preuzeo kontrolu 1933.
Čuveno je putovanje starijeg fon Klajsta u Englesku 1938, godinu dana prije izbijanja Drugog svjetskog rata, kada je pokušao da utvrdi da li će ostale zapadne zemlje da podrže državni udar protiv Hitlera. On, međutim, nije uspio da navede britansku vladu da promijeni svoju pomirljivu politiku.
Uprkos protivljenju svoje porodice nacizmu, mlađi fon Klajst se 1940. pridružio njemačkoj armiji i 1943. biva ranjen u borbama na Istočnom frontu.
Tokom oporavka s njim u januaru 1944. stupa u kontakt Klaus fon Štaufenberg, još jedan oficir iz aristokratske porodice i predlaže mu plan za ubistvo Hitlera. Fon Klajst je izabran da kao oficir bude model za novu uniformu za Hitlera i fon Štaufenberg mu je predložio da ispod te uniforme obuče samoubilački prsluk i da ga detonira kada bude stajao blizu Hitlera.
Godinama kasnije fon Klajst je ispričao da je otac, kada mu je izložio plan za taj samoubilački napad, samo nakratko zaćutao i zatim svom 22-ogodišnjem sinu rekao: "Da, moraš to da uradiš".
"Očevi vole svoje sinove i moj je sigurno volio mene i bio sam prilično siguran da će reći nemoj", sjećao se fon Klajst. "Ali, kao i uvijek, potcijenio sam ga".
Taj plan smoubilačkog napada nikada nije realizovan, podsjetila je agencija AP.
Mjesecima kasnije fon Klajsta je ponovo kontaktirao fon Štaufenberg i ponudio mu da učestvuje u atentatu na Hitlera 20. jula 1944, o čemu je 2008. snimljen i istorijski triler "Valkira" u kojem je Tom Kruz igrao ulogu fon Štaufenberga.
Fon Klajst je trebalo da donese paket sa eksplozivom na sastanak s Hitlerom, ali je taj plan promijenjen i fon Štaufenberg je odlučio da sam postavi tu bombu.
On ju je postavio u konferencijsku salu gdje se Hitler sastajao sa svojim vojnim savjetnicima u sjedištu u Istočnoj Pruskoj. Hitler je, međutim, izbjegao svu silinu eksplozije jer je neko gurnuo paket ka nozi stola, što je umanjilo snagu eksplozije.
Ta zavjera je propala i fon Štufenberg, fon Klajst stariji i mnogi drugi su uhapšeni i smaknuti. Neki su obješeni, a fon Štaufenberg je strijeljan.
Sam fon Klajst je uhapšen i Gestapo ga je poslao u koncentracioni logor Rafensbrik, ali je zatim neočekivano pušten, nakon čega se vratio na svoju dužnost.
Poslije rata je osnovao izdavačku kuću Evald fon Klajst, bavio se javnim obrazovanjem, vezanim za bezbjednost i transatlantskim odnosima. Godine 1963. je bio osnivač Minhenske konferencije o bezbjednosti, foruma koji i danas okuplja vodeće svjetske diplomate i vojne zvaničnike.
(Tanjug)