Američki Institut za proučavanje rata razradio je model prema kom bi Moskva korišćenjem dronova i tajnih agenata mogla da izvede ograničeni upad u Estoniju i time unese razdor među zapadne saveznike.
Rusija bi mogla da izvede ograničeni vojni upad u Estoniju kako bi ispitala odlučnost i otpornost NATO saveza, navodi se u scenariju koji je objavio američki tink-tenk Institut za proučavanje rata (ISW), a prenosi „Njuzvik“. Analiza stiže u trenutku pojačanih tenzija između Moskve i Talina.
Ruska obavještajna služba FSB prošle sedmice je uvela ograničenja u dva ruska okruga u Lenjingradskoj oblasti uz granicu sa Estonijom – Kingisepu i Slanciju – zabranivši noćno kretanje i pristup djelovima rijeke Narve koju dijele obje države.
Ovaj potez Moskve uslijedio je nakon što je Estonija najavila da će potpuno zatvoriti svoju granicu sa Rusijom ako Vladimir Putin proglasi masovnu mobilizaciju kako bi nadoknadio ogromne gubitke u ratu protiv Ukrajine, što bi moglo da podstakne novi talas masovnog bjekstva Rusa iz zemlje.
Zauzimanje zgrada i proglašenje tzv. "Narvske Narodne Republike"
Zvaničnici širom baltičkog regiona već duže vrijeme upozoravaju na upade ruskih dronova, povrede vazdušnog prostora, sabotaže i druge hibridne prijetnje, a ISW procjenjuje da bi se na prvoj liniji ruskog udara na NATO mogao naći grad Narva, pogranično mjesto sa većinskim ruskim stanovništvom.
Cilj takvog poteza bio bi testiranje Člana 5 Sjevernoatlantskog ugovora o uzajamnoj odbrani, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli savez. Stručnjaci iz ovog vašingtonskog instituta naglašavaju da Rusija trenutno ne gomila vojne snage uz baltičke države i da je ruska invazija na NATO izuzetno malo vjerovatna sve dok je Vladimir Putin vojno vezan za rat u Ukrajini.
Ipak, ISW upozorava da bi čak i ograničeni scenario „pred vojne strukture NATO-a stavio niz izuzetno komplikovanih izazova i odluka“.
"Budemo li vjerovali da je opasnost od napada porasla, reći ćemo to"
Susan Lilevali, generalna direktorka u Odjeljenju za komunikacije estonskog Ministarstva spoljnih poslova, izjavila je za „Njuzvik“ da ISW s pravom napominje kako je opšti ruski napad na članicu NATO-a malo vjerovatan, te da je scenario ograničene operacije isključivo teorijski model.
„Moguće scenarije ne smijemo pretvarati u činjenice. Bude li stvarnog razloga za vjerovanje da je opasnost od vojnog napada porasla, mi ćemo to jasno reći“, rekla je Lilevali.
NEW | Special Report: What a Limited Russian Incursion Into Estonia Might Look Like: A Narva ScenarioA full-scale Russian invasion of a NATO state is extremely unlikely while Russia remains fully committed to war against Ukraine. But full-scale invasion is not Putin's only option to conventionally escalate against a NATO state. Russia could conduct limited ground operations leveraging drones against NATO states not to conquer them, but to break the alliance by causing it to fail to activate and act appropriately on its Article 5 commitments.This scenario is notional — it is not an assessment or forecast that the Kremlin will conduct such an operation. The purpose of studying a Narva scenario is not to suggest that the Russians will conduct this specific operation, although they have set limited conditions to do so already, but rather to explore in detail what such an attack might look like, how the Kremlin might seek to use it to advance its own domestic objectives and to break the alliance, and how the alliance should act both to deter and to defeat any such attack, whether at Narva or elsewhere.A number of NATO states will likely be very hesitant to invoke Article 5 over a limited incursion, fearing the consequences of appearing to launch the alliance into a full-scale war with Russia. NATO certainly has the ability to deter and, if necessary, defeat a Russian operation of this sort. It is not, at the moment, ready to do so at acceptable risk and cost. The US should take every measure possible to demonstrate its commitment to its alliance obligations. Strategic ambiguity invites Russian adventurism and significantly increases the odds that Putin might gamble. NATO must deter and, if necessary, defeat a limited Russian incursion at both the political and the military levels. European states can help deter scenarios like this by developing indigenous counter-drone capabilities, interceptor drones, and skilled drone units of their own that can rapidly identify and strike Russian drone operator positions.
— Institute for the Study of War (@TheStudyofWar)September 21, 2026
Dronovi, domaći agenti i blokada reakcije SAD
Prema scenariju ISW-a, Rusija bi mogla da iskoristi bespilotne letjelice dugog dometa, letjelice navođene optičkim vlaknima i radiotalasima sa dometom do 65 kilometara iza granice, kao i dronove-kamikaze dugog dometa za gađanje položaja NATO-a.
Kada bi procijenili da je trenutak pogodan, ruski agenti koji se već nalaze u Narvi zauzeli bi ključne zgrade, uključujući gradske institucije, proglasili tzv. „Narvsku Narodnu Republiku“ i javno pozvali Moskvu da ih zaštiti.
Rusija bi u tom slučaju mogla da se uključi korišćenjem unaprijed raspoređenih dronova i protivvazdušnih jedinica, ali bez formalnog ulaska svoje kopnene vojske na estonsku teritoriju, osim ako Talin ne odluči da zaoštri situaciju.
Ruske dronove koji bi napadali estonske snage bezbjednosti u pokušaju oslobađanja zauzetih zgrada podržavali bi i proruski elementi u samoj Narvi, upravljajući sopstvenim taktičkim dronovima.
Testiranje saveza u trenutku evropsko-američkih neslaganja
ISW ističe da bi nesuglasice između Sjedinjenih Država i evropskih saveznika oko odbrane teritorije i vazdušnog prostora NATO-a mogle da uspore ili potpuno spriječe uključivanje SAD-a u sukob, pri čemu bi ruski informacioni i psihološki rat mogao još dublje da zabije klin između Vašingtona i Evrope.
MORE: This special report considers a notional scenario in which Russian agents already in Narva seize the Narva Museum and Town Hall and declare the Narva People's Republic. The Kremlin says Russian drone and air defense units will defend them from bases in Russia.This is not an assessment or forecast that Russian forces will execute any such operation. It presents the strategic, military, and operational challenges NATO may face in the event that the Kremlin conducts a limited attack on a NATO state in the relatively near term. Read the full scenario via the thread below ⬇️
— Institute for the Study of War (@TheStudyofWar)September 21, 2026
Međutim, takav scenario bi za samog Vladimira Putina značio ogroman rizik od otvorenog odgovora NATO-a, što bi ga primoralo na težak izbor: direktan sukob sa zapadnim savezom ili nastavak rata u Ukrajini, dodaje ISW.
Lilevali iz estonskog Ministarstva spoljnih poslova podsjeća da su ruske snage i dalje duboko zaglavljene u ratu protiv Ukrajine i da dostupni obavještajni podaci ne daju povoda za sumnju da Moskva priprema otvaranje novog velikog ratišta protiv NATO-a.
„To ne znači da potcjenjujemo dugoročnu stratešku prijetnju: Rusija ostaje najozbiljnija i dugoročna prijetnja evropskoj bezbjednosti, ali moramo ostati mirni, oprezni i spremni“, naglasila je.
Dodala je i kako su saveznici dokazali spremnost i sposobnost reagovanja rušenjem dronova koji su povrijedili vazdušni prostor NATO-a, što potvrđuje da svako kršenje granica nailazi na odlučan odgovor.
Sve podsjeća na scenario nemačkog profesora o ratu 2028.
Hipotetički model ISW-a o Narvi nije predviđanje događaja, već scenario kojim se objašnjava kako bi Moskva mogla da pokrene malu vojnu operaciju protiv NATO-a i primora savez na donošenje odluke o tome da li će aktivirati Član 5.
Ovaj model podsjeća na teze iz knjige „Ako Rusija pobijedi: Scenario“, koju je objavio njemački politikolog Karlo Masala, profesor međunarodne politike na Univerzitetu Bundesvera.
Masala u svojoj knjizi takođe predviđa da bi operaciji u Narvi, kao i na estonskom ostrvu Hijuma, prethodila propagandna kampanja o navodnom progonu građana koji govore ruski, što u potpunosti oponaša retoriku Kremlja uoči napada na ukrajinski Donbas 2014. godine. Njemački stručnjak takođe predviđa podjele unutar NATO-a oko pokretanja Člana 5 u uslovima slabijeg američkog angažmana.
Međutim, za razliku od modela ISW-a, Masala u svojoj knjizi mogući napad smješta u 2028. godinu, nakon što se rat u Ukrajini završi u korist Moskve, pri čemu bi Kijev morao da preda 20 odsto svoje teritorije i odustane od članstva u NATO-u uz slaba bezbjednosna jemstva.
Masala je za „Njuzvik“ još u oktobru 2025. izjavio kako u Moskvi postoje uticajni krugovi koji više ne vjeruju u Član 5 i da bi ga rado isprobali u praksi.
„Rusi postaju sve nesmotreniji u testiranju snage odvraćanja NATO saveza“, rekao je tada Masala, dodajući kako Moskva time prije svega želi da zabije klin između evropskih zemalja i NATO-a.
(Index.hr, ISW/Mondo)