Njemačka traži od članica Evropske unije da drastično ograniče izdavanje turističkih viza Rusima nakon pokušaja napada dronovima i eksplozivom na aerodrom u Lajpcigu.
Njemačka poziva evropske partnere da uvedu stroža ograničenja za ruske državljane koji u Evropsku uniju ulaze sa turističkim vizama, nakon nedavnih diverzantskih napada za koje je Berlin optužio Moskvu.
Njemačke vlasti pokrenule su istragu protiv državljanina Bjelorusije koji posjeduje i ruski pasoš, zbog sumnje da je pokušao da dronovima i eksplozivom napadne aerodrom u Lajpcigu.
Osumnjičeni je navodno ušao u šengenski prostor sa turističkom vizom koju mu je izdala Ambasada Italije u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Bezbjednosni izvori navode da, prema dostupnim podacima, nikada nije ni putovao kroz Italiju.
Njemačko Ministarstvo spoljnih poslova zbog toga je izrazilo nezadovoljstvo brojem viza koje se izdaju ruskim državljanima.
„Broj viza koje se ruskim državljanima izdaju za turistička putovanja u Evropsku uniju previsok je“, rekao je portparol Ministarstva.
Berlin traži strožu kontrolu
Izvori bliski njemačkoj vladi tvrde da je veliki broj viza izdatih ruskim državljanima suprotan ciljevima sankcija uvedenih zbog rata u Ukrajini.
Prema njihovim riječima, postojeća praksa otežava utvrđivanje ko ulazi u Evropsku uniju i sa kojom namjerom.
„Podaci pokazuju da je Italija tokom 2025. godine izdala više šengenskih viza nego bilo koja druga članica EU. Italija, Francuska i Španija zajedno su primile tri četvrtine svih zahtjeva za vize koje su podnijeli ruski državljani“, navodi Juraktiv.
Italija je prošle godine izdala i više viza građanima Bjelorusije nego bilo koja druga članica Evropske unije. Njihov broj naglo je porastao nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Prema statističkim podacima Evropske komisije koje je analizirao italijanski portal Linkijesta, Italija je 2021. godine izdala 2.968 viza bjeloruskim državljanima, dok je prošle godine taj broj dostigao 50.709.
Sličan trend zabilježen je i kod državljana Rusije. Broj italijanskih viza izdatih Rusima povećan je sa 63.894 u 2021. na više od 165.000 tokom 2025. godine, što je gotovo trostruko povećanje uprkos ratu u Ukrajini, prenio je Gardijan.
Njemačka preduzela mjere protiv Rusije
Njemačka vlada ove nedjelje najavila je niz mjera protiv Kremlja, nakon procjene da ruske obavještajne službe vjerovatno stoje iza navodne zavjere u Lajpcigu.
Mjere obuhvataju zatvaranje ruskog konzulata u Bonu, pozivanje ruskog ambasadora na razgovor u Ministarstvo spoljnih poslova i stroži nadzor ruske flote brodova koji prevoze naftu Baltičkim morem i zaobilaze sankcije.
Evropska unija istovremeno je najavila 22. paket sankcija i proširenje spiska ruskih državljana kojima će biti zabranjen ulazak na teritoriju EU.
Italija provjerava spornu vizu
Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani naredio je provjeru okolnosti pod kojima je bjeloruskom osumnjičenom u slučaju Lajpcig izdata italijanska viza.
„Postoji postupak za izdavanje viza jer određeni uslovi moraju da budu ispunjeni“, rekao je Tajani.
„Ako osoba ispunjava uslove i za nju ne postoji pojedinačno bezbjednosno upozorenje, viza se izdaje. Ako se to dogodilo i u ovom slučaju, pokušaćemo da utvrdimo zašto je viza odobrena“, dodao je on.
Pojedine zemlje gotovo potpuno obustavile izdavanje viza
Estonija, Finska, Letonija, Litvanija, Poljska i Češka gotovo su potpuno prestale da izdaju vize ruskim državljanima. Te zemlje uvele su nacionalna ograničenja koja su stroža od zajedničkih mjera Evropske unije.
Druge članice, međutim, nastavile su da odobravaju veliki broj viza, a u pojedinim državama njihov broj je čak povećan.
„Zemlje koje su geografski bliže Rusiji ili imaju brojne ruske manjine potpuno zatvaraju granice ili drastično smanjuju broj viza koje izdaju, uključujući i studentske“, rekla je Eleonora Tafuro Ambrozeti, viša istraživačica i košefica Centra za Rusiju, Kavkaz i centralnu Aziju pri Italijanskom institutu za međunarodne političke studije.