"Ovo je bez presedana": Procurelo pismo šefa naftnog giganta Putinu, ljudi se otimaju za gorivo

Nestašica goriva u Rusiji izazvala je redove na pumpama širom zemlje, dok je šef Rosnjefta Igor Sečin u pismu Vladimiru Putinu upozorio na "neviđenu" štetu u energetskom sektoru.

Višemjesečna kampanja napada dronova na naftnu infrastrukturu duboko unutar ruske teritorije Ukrajine primorala je rafinerije da obustave rad. Energetski analitičari procjenjuju da su ovi napadi van upotrebe stavili 25 ili više odsto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte.

"Neviđena šteta"

Šef najveće ruske naftne kompanije Rosnjeft, Igor Sečin, nazvao je nastalu štetu "neviđenom" u pismu predsjedniku Vladimiru Putinu, a dokument je procureo u ruski list Komersant.

U pismu ruskom predsjedniku, Sečin traži da se privremeno ukine obaveza prodaje goriva na berzi jer čak 80 odsto kupljene količine završi kod preprodavaca koji naduvaju cijene, i zahtijeva da se prioritetni pristup kupovini obezbijedi isključivo krajnjim potrošačima.

Radi pokrivanja nestašica, predlaže se da se sve naftne kompanije obavežu da će prerađivati najmanje 30 odsto izvađene sirovine unutar zemlje, da se ekološki lošije gorivo standarda "Evro-3" plasira na berzu i da država obezbijedi mehanizam kojim će uvoz benzina iz inostranstva biti ekonomski isplativ.

Zbog ukrajinskih dronova dugog dometa i opšte nestašice, ruski civili koji žive daleko od linija fronta sada osjećaju posledice Putinovog rata protiv Ukrajine.

18 sati čekanja na benzinskoj pumpi 4.800 kilometara od Ukrajine

U sibirskom gradu Irkutsku - oko 4.800 kilometara od Ukrajine - redovi na benzinskim pumpama su toliko dugi da su lokalne vlasti obećale da će postaviti hemijske toalete za Ruse koji čekaju pored puta. Jedna od vozačica u konvoju, Alena Sadovnikova, rekla je za Njujork tajms da su ona, njen muž i njihova 18-mjesečna beba stigli u 23 časa i čekali do 17 časova sledećeg dana da bi konačno napunili gorivo.

Tokom ove 18-časovne agonije, koristila je toalet na benzinskoj pumpi, gdje je takođe kupila grickalice, dok su drugi ljudi u konvoju dijelili hranu i igračke sa njenom bebom.

Nestašicu goriva u Rusiji prvi put je primijetila sredinom juna, nakon što je pokušala da napuni rezervoar na benzinskoj pumpi koja je u to vreme služila samo ljudima sa kuponima za racionisanje.

"Jesmo li u Sovjetskom Savezu?"

"Bila sam užasnuta: Da li smo u Sovjetskom Savezu i da li moramo da imamo kupone da bismo kupili kobasice?", rekla je za Tajms ova dvadesetšestogodišnjakinja, koja radi u industriji društvenih medija.

Kriza sa gorivom vrši dodatni pritisak na rusku ekonomiju, koja već pati od visoke inflacije i strogih kamatnih stopa koje pokušavaju da obuzdaju cijene. Ogromni troškovi zaduživanja i slabljenje potrošačke potražnje podstakli su talas bankrotstava, što je izazvalo strah od neposredne bankarske krize.

Ukrajina je nastavila napade dronovima, pogodivši naftni terminal u Sankt Peterburgu koji je prethodno bio meta u junu, baš u vrjieme Putinovog ekonomskog foruma.

Putin priznao problem, tvrdi da situacija "nije kritična"

Putin je priznao problem sa gorivom, ali je odbacio ukrajinske napade na naftna postrojenja kao "nekritične". Međutim, Kremlj je zabranio izvoz benzina i kerozina kako bi obezbijedio veće zalihe za domaće tržište, pa je čak počeo da uvozi benzin iz Indije - uprkos tome što je Rusija jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte.

Zamjenik premijera Aleksandar Novak takođe umanjuje ozbiljnost situacije, tvrdeći da je tržište goriva "teško, ali pod kontrolom", dok je ministar finansija Anton Siluanov čak negirao da je kriza izazvala skok cijena benzina.

Ljudi se bore za gorivo na pumpama

Ali cijene zapravo divljaju, izbijaju tuče među frustriranim vozačima koji čekaju u redovima, a neke benzinske pumpe se zatvaraju. U Krasnodaru, trećem po veličini regionu Rusije, lokalni zvaničnik je potvrdio da je najmanje trećina benzinskih pumpi zatvorena.

Na Krimu, ukrajinskom poluostrvu koje je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine, nestašice su primorale vlasti da rezervišu gorivo uglavnom za komunalne usluge i službe za hitne slučajeve.

Prodaja građanima je potpuno obustavljena, osim ako nema viška zaliha. Pored toga, Krim pati od nestanka struje i nestašice vode. Iako je istorijski gledano ljetnja destinacija za Ruse, ljudi sada panično bježe sa Krima. Čak je i proruski lider Krima upozorio na društvenim mrežama da "velike količine goriva neće biti u prodaji u bliskoj budućnosti".

Kako je Ukrajina stvorila haos u Rusiji

Podsjetimo se da su samo u maju ukrajinski dronovi 16 puta pogodili ruske rafinerije, pogodivši osam od deset najvećih objekata u zemlji. Ovo je potvrdio Rojters, koji je naveo da će moskovska rafinerija nafte biti van upotrebe najmanje šest mjeseci. Napadi se izvode duboko u zaleđu, pa su pogođene i rafinerije koje se nalaze više od 1.300 i 1.900 kilometara od linije fronta, javlja Index.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naziva udare "sankcijama dugog dometa" i kaže:

"Ako Ukrajina bude u plamenu, goreće i Moskva".

Dok podaci Međunarodne agencije za energetiku pokazuju pad ruske proizvodnje sirove nafte, vojni analitičar Marinko Ogorec objašnjava dinamiku ovih napada.

"Ukrajina je savladala tehnologiju i dostigla nivo razvoja gde može sa velikom preciznošću da pogodi ruske ciljeve duboko u zaleđu. Rusija nema pravi odgovor na to iz jednostavnog razloga što je ogromna zemlja i nije sposobna da brani svaku tačku koja joj je važna. To je kec koji Kijev ima u rukavu", ističe Ogorec, ali napominje da vojska i dalje ima prioritet.

"Civili će osjetiti najveći teret, ali to neće značajno uticati na borbenu komponentu ruske vojske niti na njene operativne sposobnosti. Šteta će biti nanesena ekonomiji i društvu u cjelini", zaključuje Ogorec.