Minulih godina bili smo svjedoci popuštanja anglosaksonskog stiska na Internetu, pri čemu su mandarinski i španski izborili svoj put ka vrhu.
![BBC: Glokalizacija vlada Internetom BBC: Glokalizacija vlada Internetom](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Internet je dijete engleskih roditelja, budući da je njegov prvobitni jezik, HTLM, programirao Englez ser Tim Barners-Li, a prvi računari koji su isporučivani širom sveta koristili su latinicu, piše Natali Nahaj za Bi-Bi-Si (BBC).
To je bio oblik kolonijalizma, uglavnom benigni, Internet realnost na koju smo se od tada na neki način navikli. Do sada je postojala samo jedna opcija: pokrenuti platformu ili veb stranicu prema zapadnim standardima i nadati se najboljem, piše ona.
Činjenica da se "Guglov" prevodilac koristi stotinu miliona puta dnevno, za više od 52 različita jezika samo je opradvdanje za mase ljudi koji se nadaju da će doprijeti do globalne publike uz pomoć univerzalnih rješenja, objašnjava Nahajeva.
"To je bio izgovor za sve nas koji smo lenji ili nemamo sredstava da ispitamo potrebe korisnika, bilo da otvaraju našu veb stranicu s radnog mjesta iza ugla ili u kompaniji na drugoj strani planete", ističe ona.
Autorka, međutim, navodi da smo u proteklih nekoliko godina bili svjedoci popuštanja ovog anglosaksonskog stiska, pri čemu su mandarinski i španski izborili svoj put ka vrhu.
Iako stanje još nije reprezentativno (mnogi Internet korisnici smatraju engleski svojim drugim jezikom), ovaj pomak s engleskog jezika i zapadne nadmoći daje nadu da će u budućnosti personalizovana Interent iskustva biti sve više prilagođena kulturalnim razlikama, smatra ona.
"Suprotno mračnim predviđanjima da će se zapadni veb prilagoditi ne-zapadnim korisnicima putem kulturnog kanibalizma, mnoge Internet zajednice su, umjesto toga, izmenile Internet standarde kako bi ih prilagodile vlastitim potrebama, što se naziva glokalizacijom," objašnjava Natali Nahaj.
Fascinantna je činjenica da mnoge od tih adaptacija nisu učinjene na svjesnom nivou. Na primjer, korisnici interneta u Kini, koji su stariji od 25 godina imaju tendenciju da menjaju širinu i opseg veb stranice na način koji zapadni korisnici smatraju nekritičnim i pretjeranim. Međutim, njihovi mlađi sugrađani koji imaju od 16 do 25 godina su već naviknuti na zapadne standarde, piše ona.
Razlika je mala, ali ukazuje na postepenu i laganu promjenu koja će uticati na budućnost Internet svijeta. Nisu samo korisnici ti koji se adaptiraju. Sve globalne platforme, uključujući veb stranicu Fortune 500, društvene mreže i blogove, funkcionišu istovremeno unutar širokog spektra različitih kulturnih konteksta, primjećuje autorka.
"One kompanije koje su dovoljno pametne kako bi shvatile ovu činjenicu već su počele s ovim praksama. Uzmimo za primjer "Koka-Kolu". Ako tražite primer svjesne glokalizacije, posjetite sledeće veb stranice i uporedite ih: cocacola.co.za (Južna Afrika), coca-cola.com.cn (Kina) i coke.de (Njemačka)", predlaže ona.
Sposobnost Koka-Kole da uklopi svoj zaštitni znak u kulturni i estetski senzibilitet svojih korisnika im omogućava ne samo da zadrže svoj uticaj već i da ga aktivno unaprijede. A sve zbog toga što su našli vremena da istraže potrebe svojih korisnika kako bi proizveli glokaliziranu, kulturno prilagođenu veb stranicu koja je dizajnirana posebno za jednu grupu korisnika. To je genijalno, zaključuje ona, prenosi Tanjug.
(Tanjug/Iliustracija: Guliver/Getty Images)