Ekstremne vremenske prilike i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju proizvodnju kakaa, zbog čega cijene čokolade rastu, a stručnjaci upozoravaju da bi svijet bez kakaa mogao postati realnost već do 2050. godine.
Ekstremni vremenski uslovi ugrožavaju budućnost zasada kakaa širom svijeta, što predstavlja ozbiljnu prijetnju za budućnost industrije čokolade. Naučnici zato istražuju druge kulture otpornije na klimatske promjene, od kojih bi mogla da se pravi nova poslastica.
Većina kakaa (oko 60 odsto) potiče iz zapadne Afrike, iz vlažnih zemalja poput Obale Slonovače i Gane, gdje se tople temperature i obilne padavine smjenjuju s kratkim sušnim periodima, piše Euronews.
Međutim, tokom posljednje dvije godine proizvodnja kakaa pala je i do 40 odsto. Zbog toga su cijene čokolade skočile na nivoe kakvi nisu viđeni još od sedamdesetih godina prošlog vijeka, a stručnjaci upozoravaju da bi svijet bez kakaa mogao da postane realnost već do 2050. godine.
Postoji više faktora koji ukazuju na mogući nestanak čokolade. Raniji izvještaji kao uzroke navodili su ilegalno rudarenje zlata, starenje stabala kakaa, pa čak i krijumčarenje, ali istraživanja pokazuju da je glavni krivac sve izraženiji kontrast između ekstremnih padavina.
Salata institut za klimu i održivost pri Harvard univerzitetu navodi da osetljivost kakaa na vremenske prilike nije novost, ali da klimatske promjene "pojačavaju intenzitet obilnih padavina" kako temperature rastu.
Za svaki porast temperature vazduha od jedan stepen Celzijusa, atmosfera može da zadrži oko sedam odsto više vlage, što dovodi do jačih i intenzivnijih kiša.
"Osnovna fizika je jednostavna: toplija atmosfera zadržava više vlage, što pojačava ekstremne padavine. To dovodi do zadržavanja vode u zemljištu, erozije tla i stvaranja uslova pogodnih za razvoj gljivičnih bolesti", objašnjavaju istraživači.
Podstaknuti ovim klimatski izazvanim kolapsom, naučnici sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru krenuli su u potragu za rješenjem.
Istraživači su fokus usmjerili na rogač - klimatski otpornu biljku koja se gaji u Sredozemlju i koja polako privlači pažnju kao alternativa kakau.
Za razliku od kakaa, rogač uspijeva u toplim i sušnim uslovima i zahtjeva veoma malo vode. Nakon prženja, oslobađa jedinstvenu aromu koja podsjeća na kakao, ali njegov ukus ipak ne odgovara u potpunosti.
Da bi prevazišli taj problem, tim je razvio dvije tehnike za promenu ukusa biljke, koristeći enzime kako bi se pojačale gorčina i slatkoća.
Enzimski tretman predstavlja jednostavnu i čistu metodu koja zahtjeva minimalnu obradu, za razliku od drugih postupaka koji uključuju agresivne hemikalije, poput hlorovodonične kiseline, radi poboljšanja ukusa.
Poboljšanjem aromatskog profila rogača, istraživači vjeruju da bi mogli da podstaknu proizvođače slatkiša da koriste rogač u proizvodima koji inače zahtjevaju kakao, poput čokoladnih tabli, kakao-prahova, slatkih napitaka i drugih proizvoda na bazi kakaa.
Ako bi se primjenile u velikom obimu, ove metode mogle bi "značajno da smanje" zavisnost industrije čokolade od kakaa, čineći lance snabdijevanja otpornijim na klimatske promjene i izbijanje bolesti usjeva.
"Naše istraživanje nije samo pokušaj da se reprodukuje ukus kakaa - već i da sastojci koje koristimo za izradu čokoladnih alternativa postanu raznovrsniji", kaže Manfred Ku, glavni autor naučnog rada.
"Okretanje izdržljivim, klimatski otpornim kulturama poput rogača, može pomoći industriji da se prilagodi ekološkim izazovima, a potrošačima ponudi proizvod u kojem će uživati", zaključuje naučnik.