Rusija "kontinuirano pojačava" svoje vojno prisustvo na Baltiku, pa su njena plovila postala uobičajena pojava u svakodnevnom radu švedske mornarice.
Švedska mornarica skoro svake nedjelje nailazi na ruske podmornice u Baltičkom moru, upozorio je njen šef operacija. On kaže da se pripremaju za još više takvih susreta ako se postigne prekid vatre ili sporazum o prekidu vatre u ratu u Ukrajini.
Prema riječima kapetana Marka Petkovića za Gardijan, Rusija "kontinuirano pojačava" svoje vojno prisustvo na Baltiku, pa su njena plovila postala uobičajena pojava u svakodnevnom radu švedske mornarice. "To je za nas postala rutina", rekao je, dodajući da se broj zabilježenih ruskih aktivnosti značajno povećao posljednjih godina.
Prema njegovim riječima, čitav region suočava se sa nizom novih prijetnji – od mogućih hibridnih napada dronova i sabotaže podmorske infrastrukture do povećanog saobraćaja zastarjelih tankera iz takozvane "flote u sjenci", što je naziv za veliku grupu starih, često trošnih tankera koji prevoze rusku naftu izvan uobičajenih međunarodnih sistema praćenja i bezbjednosnih standarda.
Švedska je nedavno bila domaćin velike vježbe NATO-a za protivpodmorničko ratovanje, "Playbook Merlin 25", u kojoj su učestvovale Švedska, Njemačka, Francuska, SAD i nekoliko drugih zemalja.
Petković je rekao da Rusija proizvodi jednu podmornicu klase Kilo godišnje u Sankt Peterburgu i Kalinjingradu, ruskoj eksklavi između Poljske i Litvanije, te da sprovodi "promišljen i kontinuirani program modernizacije" svojih brodova.
"Šta će se desiti kada se konačno postigne prekid vatre ili sporazum o prekidu vatre u Ukrajini, može se samo nagađati. Naša procjena je da će Rusija povećati svoje kapacitete u ovom regionu. Stoga švedska mornarica mora stalno da se širi i sagledava širu sliku", rekao je on.
Petković je objasnio da promenljivi podvodni uslovi na Baltiku – od loše vidljivosti do specifičnog saliniteta i temperature mora – čine podmorsku infrastrukturu posebno ranjivom. Najranjivije su zemlje koje su gotovo u potpunosti zavisne od pomorske komunikacije i puteva snabdijevanja: Švedska, Norveška, Finska, Estonija i Litvanija.
Ipak, on vjeruje da je pojačani nadzor NATO-a već dao rezultate. Od početka operacije Baltic Sentry u januaru, rekao je, nije bilo incidenata koji uključuju podvodne kablove u regionu. Prema njegovim riječima, to pokazuje da je kolektivna odbrana efikasna i da povećano prisustvo alijanse odvraća potencijalne prijetnje.
Baltic Sentry, operacija koju predvodi NATO, pokrenuta je 14. januara 2025. godine. Glavni cilj je zaštita kritične podvodne infrastrukture u Baltičkom moru, posebno komunikacionih i energetskih kablova, te gasovoda i petrohemijskih cevovoda.
"Zbijamo redove protiv specifične prijetnje. Baltic Sentry je to dokazala. Bez obzira da li su incidenti bili sponzorisani od strane države ili rezultat lošeg upravljanja brodovima, operacija je povećala svijest trgovačke flote da budu oprezniji prilikom plovidbe u našim regionalnim vodama", zaključio je kapetan Petković.