Si Đinping i Mihail Mišustin u Pekingu potvrdili su jačanje kinesko-ruske saradnje i ulaganja uprkos "turbulentnim" spoljnim okolnostima, ističući strateški značaj partnerstva.
Kineski predsjednik Si Đinping u utorak se tokom razgovora s ruskim premijerom založio za jača međusobna ulaganja i potvrdio posvećenost Pekinga unapređenju veza uprkos "turbulentnim" spoljnim okolnostima, prenijeli su kineski državni mediji.
Si se sastao s premijerom Mihailom Mišustinom u Pekingu, u Velikoj narodnoj skupštini, dan nakon što se kineski premijer Li Čiang sastao s Mišustinom u Hangžouu. Tom prilikom Li je izjavio da Kina želi ojačati saradnju s Rusijom i braniti zajedničke bezbjednosne interese.
"Strateški izbor" saradnje s Moskvom
Kremlj je istakao značaj Mišustinove posjete u vrijeme kada je Rusija pod snažnim zapadnim sankcijama zbog rata u Ukrajini i nastoji zaustaviti nedavno usporavanje trgovine s Kinom. "Odnosi Kine i Rusije zadržali su kurs razvoja višeg nivoa i kvaliteta, stalno napredujući uprkos turbulentnom spoljnjem okruženju", rekao je Si Mišustinu, prema državnoj televiziji CCTV.
"Zaštita, konsolidacija i razvoj odnosa Kine i Rusije strateški je izbor za obje strane", rekao je Si. Istakao je industrije poput energetike, poljoprivrede, vazduhoplovstva, digitalne ekonomije i zelenog razvoja u kojima bi dvije zemlje mogle unaprijediti saradnju i podsticati nove metode ekonomskog rasta.
Mišustin je rekao da je važno da obje strane nastave da stvaraju povoljne uslove za privlačenje međusobnih ulaganja i podršku zajedničkim projektima, prenijela je ruska novinska agencija TASS. Si i ruski predsjednik Vladimir Putin potpisali su partnerstvo "bez ograničenja" u februaru 2022., nekoliko dana prije nego što je Putin poslao desetine hiljada vojnika u Ukrajinu.
Od tada se Rusija okrenula Kini kako bi ublažila uticaj sankcija, ističući rekordnu trgovinu, povećana plaćanja u juanima i produbljivanje energetske saradnje. Međutim, bilateralna trgovina poslednjih mjeseci opada jer se Kina suočava s rastućim pritiskom SAD-a zbog trgovine i tehnologije.
Trgovina i energija pod pritiskom Zapada
Kineski državni naftni divovi obustavili su kupovinu ruske nafte putem mora nakon američkih sankcija Rosnjeftu i Lukoilu, dvema najvećim moskovskim naftnim kompanijama, izvijestio je Rojters prošlog mjeseca.
U zajedničkom saopštenju objavljenom na sajtu ruske vlade u utorak, obje zemlje složile su se da "ojačaju saradnju u svim sferama i na odgovarajući način odgovore na spoljne izazove". Rusija je takođe potvrdila posvećenost principu "jedne Kine" i protivljenje "nezavisnosti Tajvana".
Kina smatra demokratski vođeni Tajvan delom svog teritorija. Tajvanska vlada odbacuje tvrdnje Pekinga i kaže da samo narod tog ostrva može odlučivati o svojoj budućnosti.