Za sada šest zemalja čeka da uđe u Uniju: Ukrajina, Crna Gora, Moldavija, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Ukrajina ima šanse da prva uđe uz pojedina ograničenja, iako je proces započet tek 2024.godine.
Evropska unija razmatra ambicioznu reformu procesa pristupanja koja bi omogućila ubrzano uključivanje novih članica, ali sa ograničenim pravima odlučivanja, otkriva Politiko pozivajući se na više diplomatskih izvora i zvaničnika EU.
Prema nacrtu predloga koji kruži institucijama, nove članice bi mogle pristupiti Uniji bez punopravnog učešća u svim ključnim odlukama, prije svega bez prava veta, mehanizma koji se koristi u pitanjima koja se tiču budžeta, poreske politike, spoljne i bezbjednosne politike, kao i proširenja EU.
"Buduće članice trebalo bi da se odreknu prava veta dok se ne sprovedu ključne institucionalne reforme, poput uvođenja odlučivanja kvalifikovanom većinom u većini politika", objašnjava Anton Hofrajter, predsjednik Odbora za evropska pitanja njemačkog Bundestaga
Hofrajter ističe da je cilj reforme da se spriječi da pojedine članice, poput Mađarske, blokiraju širenje Unije, što trenutno predstavlja jedan od glavnih izazova u procesu proširenja. Mađarski premijer Viktor Orban više puta je iskoristio svoje pravo veta kako bi usporio pristupne pregovore sa Ukrajinom.
Međutim, novi model članstva sa ograničenim pravima mogao bi da ublaži Orbanovo protivljenje, s obzirom na to da Ukrajina u početku ne bi imala punu glasačku moć, prenosi Jutarnji. Ovu ideju snažno podržavaju Austrija i Švedska, koje se zalažu za proširenje Evropske unije.
Trenutno šest zemalja aktivno pregovara o članstvu: Ukrajina, Crna Gora, Moldavija, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Međutim, dinamika pregovora se značajno razlikuje. Na primjer, Crna Gora vodi pregovore još od 2012. godine, dok je Ukrajina tek 2024. godine zvanično započela proces.
Uprkos tome, mnogi u EU smatraju da će Ukrajina postati članica prije većine zemalja jugoistočne Evrope. Zamjenik ukrajinskog premijera Taras Kačka izjavio je za Politiko da bi već u decembru moglo biti odobreno otvaranje čak šest pregovaračkih poglavlja, što bi značajno približilo Kijev članstvu.
"Vjerujem da će države članice pronaći rješenje u decembru", rekao je Kačka i dodao da Ukrajina napreduje zahvaljujući kreativnim rješenjima kojima se pokušava zaobići mađarsko protivljenje, ali nije precizirao o kakvim se rješenjima radi.
Novi model članstva
Pored modela djelimičnog članstva, razmatra se i predlog predsjednika Evropskog saveta Antonija Koste da se pregovori o članstvu ubuduće otvaraju kvalifikovanom većinom, umjesto jednoglasnim pristankom svih članica. Međutim, taj predlog odmah je naišao na protivljenje, ne samo Orbana, već i brojnih drugih članica, kao što su Francuska, Holandija i Grčka, koje strahuju od bezbjednosnih i tržišnih posledica ubrzanog proširenja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebalo bi da učestvuje na sastanku na visokom nivou u Briselu krajem ove nedelje, potvrđuju izvori Politika upoznati sa pripremama za sjednicu Evropskog savjeta. Očekuje se da će tražiti dodatnu podršku Unije nakon nedavnog neuspješnog pokušaja da u Vašingtonu obezbijedi rakete Tomahavk.
Moguće je i bilateralno okupljanje Zelenskog i Orbana, kako bi se pokušalo riješiti pitanje ukrajinskog članstva, prema riječima Tarasa Kačke, iako još nije poznato "kada i gdje" bi do tog susreta moglo doći.
Iako se ideje o reformi proširenja sve ozbiljnije razmatraju, čini se da među liderima EU još uvijek ne postoji saglasnost. Nacrt najnovijih zaključaka Evropskog savjeta, u koji je Politiko imao uvid, ne sadrži konkretne odluke o proširenju, što otvara pitanje da li će ta tema uopšte biti na dnevnom redu ovog četvrtka.