Trinaestogodišnji dječak ranio je šestoro ljudi u pucnjavi u švedskom gradu Gävleu, a motiv se povezuje sa sukobima kriminalnih bandi. Iako je proslavio 14. rođendan u pritvoru, ne može krivično odgovarati jer je ispod zakonske granice od 15 godina.
U noći na subotu, u centru švedskog grada Gevlea, oko 170 kilometara sjeverno od Stokholma, trinaestogodišnji dječak je pucnjima iz pištolja ranio šestoro mladih ljudi. Srećom, niko nije nastradao niti je teže povrijeđen. Dječak je u policijskom pritvoru proslavio 14. rođendan. Nakon ispitivanja, preuzela ga je socijalna služba. Protiv njega neće biti podignuta optužnica za šest pokušaja ubistva, jer u Švedskoj mlađi od 15 godina ne mogu krivično odgovarati.
"U Gevleu od 2020. traje sukob između dvije lokalne kriminalne grupe. Sukob je počeo zbog ilegalne trgovine narkoticima, zatim novca i na kraju, časti. Jedni pucaju na druge, i tako je nastala spirala osvete. Sumnja se da ovaj dječak pripada grupi koja je uključena u sukob", rekao je švedski novinar Diamant Salihu, koji godinama prati kriminalno podzemlje.
Regrutacija počinje već u osnovnoj školi
Nasilni obračuni organizovanog kriminala već godinama su švedska svakodnevica, ali se u poslednje vrijeme bilježi posebno zabrinjavajući razvoj. Od januara do avgusta ove godine čak 66 djece uzrasta od 13 i 14 godina uhapšeno je zbog sumnje da su počinili nasilna krivična djela povezana sa organizovanim kriminalom. Četvoro osumnjičenih bilo je uzrasta između 7 i 12 godina.
Regrutacija često počinje već nakon četvrtog razreda osnovne škole. Meta su obično djeca koja odrastaju izložena porodičnom nasilju i teškim socijalno-ekonomskim uslovima. Policija kaže da su takva djeca "već na neki način naučena da se problemi rješavaju nasiljem i da se o tome ćuti". Zato se školskom osoblju i socijalnim službama pruža obuka da na vrijeme prepoznaju maloljetnike koji bi mogli završiti kao izvršioci krivičnih djela za račun kriminalnih grupa.
U ovom konkretnom slučaju, smatra Salihu, sistem je očigledno zakazao.
"I policija i socijalna služba su znale šta se dešava u Gevleu. Policija je imala informacije da se trinaestogodišnjak kreće u društvu sumnjivih osoba. Kao novinar koji dugo prati ovu tematiku, u tako nasilnim okolnostima očekivao bih da lokalne institucije reaguju kako bi spriječile eskalaciju."
"Otupili smo na ovakve pucnjave"
Regrutovanje djece i mladih najčešće se odvija putem interneta, u aplikacijama poput Telegrama, preko kojih kriminalne bande traže osobe uzrasta od 12 do 17 godina, spremne da počine nasilna djela. Policijske istrage pokazuju da se potencijalni izvršioci često sami javljaju na "oglase", a komunikacija se zatim seli u zatvorene grupe na aplikacijama poput Signala.
Tokom ove godine pojavili su se i novi načini novačenja: kriminalci sve češće traže od tinejdžera da angažuju svoje vršnjake da počine nasilne zločine, čime se kriminalne grupe dodatno distanciraju od izvršioca i stvaraju slojeve posrednika. S druge strane, mladima se takvo uključivanje čini manje opasnim, ali rizici ostaju jednako ozbiljni.
"U Švedskoj smo došli do tačke da smo otupili na ovakve pucnjave. Imali smo toliko pucnjava i eksplozija da je to postalo normalizovano. Srećni smo što u Gevleu ovaj put niko nije teže stradao, ali trebalo bi da nas šokira činjenica da je trinaestogodišnjak pokušao da ubije šestoro ljudi na ulici", rekao je Salihu.
Spuštanje granice krivične odgovornosti
Iako krivični progon nije moguć za djecu mlađu od 15 godina, tužioci i dalje mogu da sprovedu postupak kako bi se utvrdilo da li je dijete počinilo krivično djelo. U tim slučajevima se ne izriče kazna, ali se određuje stepen odgovornosti kako bi socijalne službe mogle da reaguju. Do jula ove godine sproveden je 51 takav postupak. Prije tri godine nijedan.
U pokušaju da se spriječi regrutacija mladih u organizovani kriminal, švedska vlada je nedavno predložila da se granica krivične odgovornosti za najteža djela spusti na 14 godina. Međutim, taj predlog je naišao na brojne kritike, čak i od državnih tužilaca.
"Potraga za novim rješenjima ne opravdava svaku mjeru. Ideja da se trend može preokrenuti zatvaranjem djece nije potkrepljena istraživanjima i može biti potpuno kontraproduktivna", stoji u otvorenom pismu koje je 26 tužilaca uputilo listu Dagens Nyheter.
Salihu je takođe skeptičan: "Postoji jasan trend da su počinioci sve mlađi. Ako se spusti granica krivične odgovornosti, postoji rizik da će kriminalne grupe početi da koriste još mlađu djecu jer im prijete blaže kazne."
"I desetogodišnjak može nositi oružje, zar ne?"
Tužioci u pismu ističu da kriminalci nemaju nikakvih moralnih kočnica kada je u pitanju korišćenje djece.
"I desetogodišnjak može da nosi oružje, zar ne? Potrebna je hrabrost i mudrost da se stvari preokrenu. Promjene zakona se mogu brzo sprovesti, ali posledice loše reforme trajaće godinama", navode oni.
Salihu napominje da vlasti imaju razne mehanizme borbe protiv regrutacije djece, uključujući preseljenje porodica u druge krajeve, daleko od uticaja kriminalnih grupa. Ipak, čak i kada djeca završe u sistemu socijalne zaštite, kontrola njihove online komunikacije ostaje veliki izazov.
Manji broj smrtonosnih pucnjava, ali problem ostaje
Policija često dobija dojave od roditelja ili zaposlenih u socijalnim ustanovama koji pronađu planove za ubistva i druge zabrinjavajuće sadržaje na telefonima djece. Te informacije ponekad pomognu da se spriječe ozbiljna krivična djela.
Tokom ovog ljeta, švedska policija je uhapsila 12 mladih koji su pobjegli iz domova kako bi izvršili teška krivična djela.
"Uprkos svemu, primjećuje se pad smrtonosnih pucnjava u Švedskoj, iako i dalje imamo najveći broj u nordijskom regionu. Vjerujem da smo na pravom putu, ali proći će još mnogo godina dok se ne razbije kultura nasilja koja je pustila korijenje među mladima", zaključuje Salihu.