U Švajcarskoj između 98 i 99 odsto vozova saobraćaja je tačno po redu vožnje. U Nemačkoj je to bio slučaj sa 62 odsto vozova u 2022. godini.
Direktno putovanje vozom iz Njemačke do susjedne Švajcarske? Sa više od 40 direktnih linija, ovo je nekada bilo prilično uobičajeno. Danas, četiri linije se završavaju u pograničnom gradu Bazelu. Putnici tamo moraju da presijedaju na švajcarske vozove.
"Vozovi iz Njemačke će redovno kasniti od 2022. godine“, kažu Švajcarske federalne željeznice (SBB). Ova mjera je neophodna kako bi se "smanjio prenos kašnjenja na švajcarsku mrežu". Ako vozovi stignu na granicu sa manje od deset do petnaest minuta zakašnjenja, mogu da nastave putovanje. U suprotnom, važi pravilo: presijedanje.
Kašnjenja koštaju milione – i živce putnika
U Švajcarskoj između 98 i 99 odsto vozova saobraćaja je tačno po redu vožnje. U Njemačkoj je to bio slučaj sa 62 odsto vozova u 2022. godini.
U Njemačkoj se voz smatra tačnim ako kasni manje od šest minuta . Potpuno otkazani vozovi su podjednako česti kao i oni koji završavaju prije posljednje stanice zbog dugih kašnjenja. Problemi su još veći tokom štrajkova ili u periodima ekstremnih vremenskih uslova – kada je veoma vruće ili veoma hladno.
Putovanje vozom zahtijeva mnogo vremena, strpljenja i čeličnih živaca. Kašnjenja od dva do tri sata nisu neuobičajena. Njemačke željeznice (Deutsche Bahn) su 2024. godine morale da isplate skoro 200 miliona eura odštete svojim putnicima. To je skoro 70 miliona više nego prethodne godine.
Zapuštena infrastruktura
"Njemačke željeznice su u najvećoj krizi u posljednjih 30 godina", otvoreno je priznao šef željeznice Rihard Luc u maju 2025. On je predsjednik odbora od 2017. i od tada bezuspješno pokušava da vrati željeznicu na pravi put.
"U mnogim oblastima smo daleko od onoga što smo sebi postavili i onoga što naši kupci očekuju od nas.“
Mreža Njemačke željeznice pokriva oko 33.500 kilometara pruga. Državna kompanija zavisi od finansijskih subvencija njemačke savezne vlade. Ali vlada decenijama nije dovoljno ulagala u infrastrukturu.
"Ne možemo da obezbijedimo stabilan rad na zastarjeloj i kvarovima sklonoj infrastrukturi“, kaže Luc.
Najveći infrastrukturni program u istoriji željeznice
Zaista, neki od kolosijeka, šina, skretnica i signalnih sistema datiraju još iz 19. vijeka. Mnogi sistemi su potpuno istrošeni, gotovo ih je nemoguće popraviti, a sada su toliko zastarjeli da su neupotrebljivi za digitalno kontrolisanu željezničku mrežu koja će postati budući standard.
Nova gradnja je neizbježna, pa je 2024. godine je započet projekat „Temeljna renovacija“. Fokusira se na 41 glavnu rutu ukupne dužine 4.200 kilometara. Ogroman projekat - najveći u istoriji kompanije .
Eksplozivni troškovi i kritike
Savezna kancelarija za reviziju (Bundesrechnungshof), koja nadgleda upravljanje državnim budžetom, kritikovala je Ministarstvo saobraćaja što nije zahtijevalo od kompanije Njemačke željeznice da dokaže ekonomsku isplativost svog pristupa.
"Normalne tržišne cijene građevinskih radova su se višestruko povećale u veoma kratkom vremenskom periodu", navodi se u pismu Savezne kancelarije za reviziju upućenom budžetskom odboru Bundestaga. Pored toga, postojao je nedostatak kvalifikovanih radnika i građevinske opreme.
Preostala sredstva za temeljne renovacije biće dodijeljena tek kada Ministarstvo saobraćaja „dokaže da su neophodne i ekonomski opravdane“. Kao rezultat toga, Njemačke željeznice su objavile da se remont produžava za šest godina – do 2036. godine.
Saobraćaj obustavljen na najvažnijoj željezničkoj pruzi
Sljedeća je linija Berlin–Hamburg duga 280 kilometara. Sa 30.000 putnika dnevno, to je najčešće korišćena međugradska željeznička linija u Njemačkoj. Oko 230 regionalnih, međugradskih i teretnih vozova saobraća na ovoj dionici svakog dana.
Od 1. avgusta, pruga će biti potpuno zatvorena na planiranih devet mjeseci. Međugradski vozovi će morati da idu obilaznim putem, do 100 kilometara duže. Teretni vozovi će biti preusmjereni još dalje. U regionalnom saobraćaju, oko 170 autobusa će prelaziti 86.000 kilometara dnevno kako bi povezali gradove između Berlina i Hamburga koji će ostati bez željezničke veze.
Više konkurencije na šinama?
Federalni zavod za reviziju upozorava vladu da ne računa samo na sredstva za „rješavanje željezničke krize na duži rok“. Zavod poziva na razvoj sveobuhvatne strategije za željeznički sistem, koja bi trebalo da uključi i „prilagođavanje korporativne strukture“.
Razdvajanje željezničke infrastrukture i transporta takođe se razmatra godinama. Cilj je da se omogući više privatnih pružalaca usluga i time veća konkurencija. Trenutno, revizori imaju malo nade da će se željeznički sistem uskoro oporaviti. U izvještaju se navodi da „neće biti u stanju da ispuni očekivanja transportne i klimatske politike u doglednoj budućnosti“.
(DW/MONDO)