U objavljenom predsjedničkom ukazu nije naveden razlog za smjenu Romana Starovoita.

Kremlj je u utorak saopštio da je šokiran iznenadnom smrću bivšeg ruskog ministra saobraćaja i bivšeg guvernera Kurske oblasti Romana Starovoita, koji je navodno izvršio samoubistvo nekoliko sati nakon što ga je ruski lider Vladimir Putin smijenio.
Starovojt je pronađen mrtav u svom automobilu van Moskve sa prostrijelnom ranom - iako neki izvještaji navode da je pronađen u žbunju nedaleko od automobila - a istraga se zasniva na glavnoj pretpostavci da je sebi oduzeo život, saopštili su državni istražitelji u ponedeljak. Neki medijski izvještaji sugerišu da je Starovojt možda preminuo već u petak ili subotu, na šta može ukazivati i izjava predsjednika Odbora za odbranu Državne dume, koji je rekao da se samoubistvo dogodilo "prije nekog vremena".
Upitan o Starovojtovoj smrti, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Putin obaviješten o slučaju i opisao vijest kao "tragičnu i tužnu".
"To ne može a da ne šokira normalne ljude. Naravno, šokiralo je i nas. U toku je istraga koja će odgovoriti na sva pitanja", rekao je Peskov, odbijajući da spekuliše o uzrocima koji su doveli do Starovojtove smrti.
U predsjedničkom dekretu objavljenom u ponedeljak nije naveden razlog za smjenu 53-godišnjeg Starovoita nakon što je na toj funkciji proveo nešto više od godinu dana, iako politički analitičari sumnjaju da je smjena povezana sa istragom o korupciji u Kurskoj oblasti, koju je vodio prije nego što je stupio na dužnost ministra.
Rojters je saopštio da ne može nezavisno da potvrdi sumnje koje je iznio izvor iz transportne industrije - koji je tražio da ne bude imenovan zbog osjetljivosti slučaja - a koji je u ponedeljak rekao da je Starovoitova pozicija mjesecima bila dovedena u pitanje zbog korupcionaškog skandala.
Istraga se fokusira na to da li je 19,4 milijarde rubalja (oko 210 miliona eura) koje su 2022. godine bile namijenjene za jačanje granica Rusije sa Ukrajinom, odnosno za izgradnju odbrambenih utvrđenja i fortifikacija, pravilno potrošeno u Kurskoj oblasti ili je dio tog novca pronevjeren. Pored toga, izgradnja utvrđenja trajala je skoro tri godine, i uprkos svemu, ukrajinske snage su početkom avgusta prošle godine probile granicu gotovo bez otpora ruskih snaga i izvršile invaziju na Kursk, zauzevši značajan dio ruske teritorije, u prvoj invaziji na rusko tlo od Drugog svjetskog rata.
Operacija "Paukova mreža"
Iako Starovojt, kako piše nezavisni list "The Moscow Times", nije bio formalno uključen u tu istragu, ruski mediji, prije svega poslovni dnevnik "Komersant", pozivali su se na neimenovane izvore koji su rekli da su osumnjičeni u slučaju, uključujući i njegovog nasljednika na mjestu gubernatora Kurske oblasti, Alekseja Smirnova, nedavno svjedočili protiv njega.
Donji dom ruske Državne dume jednoglasno je u utorak odobrio sadašnjeg zamjenika ministra saobraćaja, Andreja Nikitina, za Starovojtovu zamjenu.
Vašingtonski istraživački centar Institut za proučavanje rata (ISW) procjenjuje da je smjena Starovojsta vjerovatno djelimično posljedica uloge ministarstva saobraćaja u lošim reakcijama ruskih službi koje su omogućile spektakularnu ukrajinsku operaciju "Paučina" u junu, kada su Ukrajinci lansirali dronove iz kamiona prokrijumčarenih u Rusiju i raspoređenih u blizini vazduhoplovnih baza širom zemlje i uništili ili oštetili navodno desetine ruskih strateških bombardera.
Nakon što je Putin imenovao zamjenika Nikitina da zamijeni Starovoita na mjestu vršioca dužnosti ministra, Nikitin je tokom sastanka sa Putinom u utorak naglasio da ministarstvo preduzima mjere za praćenje kretanja tereta u Rusiji i identifikaciju bespilotnih sistema, sugerišući - kako procjenjuju analitičari ISW-a - da ruski lider dio krivice za operaciju "Pauk" pripisuje ministarstvu saobraćaja.
Putin je, kako se navodi, možda planirao da kazni Starovojta hapšenjem po optužbama vezanim za njegov mandat guvernera Kurske oblasti kako bi izbjegao priznanje neuspjeha Kremlja da spriječi operaciju "Paučina".
ISW takođe procjenjuje da su hapšenje Smirnova i sudski postupak vjerovatno dio šireg napora Kremlja da se krivica za neuspjeh Rusije da odgovori na ukrajinski upad u Kursku oblast svali na zvaničnike Kurske oblasti. Putin nije želio da prizna neuspjeh Rusije da spriječi operaciju "Paučina" i možda je planirao da iskoristi optužbe vezane za odbranu Kurske oblasti kako bi kaznio Starovojta kao "pogodnog krivca" za neuspjehe.
(Jutarnji list/Mondo)